Pregled
Osmansko carstvo dostiglo je vrhunac moći između 16. i 18. vijeka, proširivši se na tri kontinenta kroz osvajanja najznačajnijih sultana poput Mehmeda Osvajača i Sulejmana Veličanstvenog, uz specifičan društveni i politički sistem temeljen na timarskom feudalizmu.
Postanak i struktura Osmanskog carstva
- Nastalo od države Seldžuka u 11. vijeku, nakon mongolskih najezda podijeljene na emirate u 13. vijeku
- Osnivač: Emir Osman, od kojeg carstvo dobija ime
- Sultan je bio vrhovni vladar s više funkcija: zakonodavac, vjerski poglavar, vlasnik zemlje
- Donosio zakone (kanuni) koji su s šerijatom činili pravni sistem
- Morao poticati iz dinastije Osmanovića
- Dvorovi najprije u Jedrenu, nakon 1453. godine u Carigradu
- Bio vrhovni vojskovođa i poglavar državne uprave
- Veliki vezir: najviša funkcija za osobe koje nisu članovi dinastije, predvodio Vezirsko vijeće (Visoka Porta/Divan)
Društvena podjela
- Vojno staleže (Asker): janičari (pješadija) i spahije (konjanici/konjica)
- Zemljoradničko staleže (Raja): muslimani i nemuslimani (hrišćani, Jevreji)
- Nemuslimani u nepovoljnijem položaju, nosili veće obaveze
Timarski sistem
- Turski feudalni sistem: dodjela posjeda (timara) spahijama za vjernu službu
- Posjedi podijeljeni po prihodima koje donose:
- Timari: do 20.000 akči prihoda (najmanji)
- Zeameti: 20.000-100.000 akči prihoda
- Hasovi: preko 100.000 akči prihoda (dodjeljivani samo članovima vladajuće porodice i značajnim dostojanstvenicima)
Obaveze nemuslimanske raje
- Harač (glavarina): porez po muškoj glavi stanovnika
- Kuluk: besplatni rad na imanju spahije
- Danak u krvi (devšrima): najstrašniji porez, oduzimanje zdrave muške djece
- Odvođena djeca slana u Carigrad da postanu turski činovnici ili janičari
- Janičari ratovali za sultana, čak i protiv vlastite porodice po potrebi
Teritorijalna organizacija
- Pašaluk/Beglerbeglik/Ejalet: najveća teritorijalna jedinica, vodi Beglerbeg ili Paša
- Sandžak: manja jedinica, upravlja Sandžak-beg
- Nahija: najmanja teritorijalna jedinica, upravljao Nahijski knez (na području Beogradskog pašaluka)
- Kadije (sudije): sprovodile zakone i sudile
Sultan i harem
- Harem: prostor s sultanovim ženama koje rađaju nasljednike
- Neprijatna atmosfera: svaka žena borila se da njen sin postane sultan
- Ostali sinovi ubijani svilenim gajtanom ili protjerivani
- Značajne sultanije: Rokselana (Sulejmanovo doba), Mara Branković (utjecala na srpski jezik na dvoru, obnovila srpsku državu 1464.)
- Red nasljeđivanja nije bio utvrđen, stvarao sukobe među nasljednicima
Najznačajniji sultani i osvajanja
| Godina | Vladar | Događaj/Osvajanje |
|---|
| 1451-1481 | Mehmed II Osvajač | Osvojio cijeli Balkan |
| 1453 | Mehmed II | Zauzeo Carigrad, pala Vizantija (1000-godišnje carstvo) |
| 1456 | Mehmed II | Neuspješno opsjedao Beograd (Beograd ostao "bedem hrišćanstva") |
| 1459 | Mehmed II | Zauzeo Srbiju osvajanjem Smedereva |
| 1463 | Mehmed II | Zauzeo Bosnu |
| 1481 | Mehmed II | Zauzeo Hercegovinu |
| 1496 | Mehmed II | Zauzeo Zetu |
| 1520-1566 | Sulejman Veličanstveni | Najveći turski osvajač, proširio carstvo na tri kontinenta |
| 1521 | Sulejman | Zauzeo Beograd, stanovnike natjerao pješice do Carigradu |
| 1526 | Sulejman | Porazio ugarskog kralja u Mohačkoj bici |
| 1529 | Sulejman | Neuspješno pokušao zauzeti Beč |
| 1541 | Sulejman | Zauzeo Budim |
| 1552 | Sulejman | Zauzeo Temišvar |
| 1566 | Sulejman | Umro prilikom opsade Sigeta |
- Sulejmanovo carstvo obuhvatalo: Sjevernu Afriku, dobar dio Azije (Eufrat i Tigris), Malu Aziju, prednju Aziju, dio Arabijskog poluotoka, veći dio Evrope
- Bio zaljubljen u Rokselanu koja je imala veliki utjecaj na njega
Mehmed-paša Sokolović
- Veliki vezir 1565-1579, poreklom iz okoline Prijepolja
- Dankom u krvi odveden u Carigrad, napredovao do najviših funkcija
- Najprije Kapudan-paša (zapovjednik flote), zatim Paša, na kraju Veliki vezir
- Bio Veliki vezir za vrijeme Sulejmana i dva sultana nakon njega
- 1557: uspio obnoviti Pećku patrijaršiju koja je čuvala srpski identitet i kulturu
- Sagradio most na Drini kod Višegrada (Ivo Andrić: "Na Drini ćuprija", Nobelova nagrada 1961.)
- Ostao vjeran srpskom narodu uprkos islamizaciji
Veliki ratovi Osmanskog carstva
| Godina | Rat/Bitka | Strane | Ishod |
|---|
| 1571 | Bitka kod Lepanta | Španska vs Turska flota | Turska poražena, Španija postala pomorska sila (do 1588) |
| 1591-1606 | Dugi/Sisački rat | Osmansko carstvo vs hrišćanske sile | Pobuna u Banatu ugušena, spaljene moći Svetog Save na Vračaru (1594) |
| 1645-1669 | Kritski/Kandijski rat | Osmansko carstvo vs Mletačka republika | Osmansko carstvo pobijedilo, Venecija izgubila Krit |
| 1666 | - | - | Odveden Stojan Janković u ropstvo u Carigrad, kasnije pobjegao (opjevan u narodnoj pjesmi) |
| 1683-1699 | Veliki Bečki/Turski rat | Sveta Liga vs Osmansko carstvo | Karlovački mir (1699), granica na Savi i Dunavu |
- Dugi rat: hajduk Sarija Novak (Baba Novak) učestvovao kao veliki junak
- Spaljenje moći Svetog Save: razlog širenje kulta među janičarima (posebno iz okoline Prijepolja)
- Veliki Bečki rat: 1684. nastala Sveta liga (Venecija, Austrija, Papska država, Poljska)
- Poljski kralj Jan Sobieski pomogao u odbrani Beča
- 1690: nakon bitke kod Kačanika (Austrija izgubila), počinje Velika seoba Srba (~60.000 ljudi)
- Predvodio Arsenije III Čarnojević, Srbi naselili Južnu Ugarsku
- Austrijski car Leopold I dodijelio Srbima privilegije
- Karlovački mir 1699: prestale turske osvajanja sjeverno od Save i Dunava
- Venecija dobila Peloponez (Moreju), proširila teritoriju
- Od Karlovačkog mira počinje povlačenje Turske iz Evrope (otvaranje "istočnog pitanja")
Ratovi 18. vijeka
| Period | Rat | Mir/Ishod |
|---|
| 1716-1718 | Austro-turski rat | Požarevački mir: stvorena Kraljevina Srbije (austrijska teritorija od Save/Dunava na sjeveru do sjeverno od Čačka, Kraljeva, Kruševca) |
| 1737-1739 | Austro-turski rat | Beogradski mir (1739): Druga velika seoba Srba (~25.000 ljudi), predvodio Arsenije IV Jovanović Šakabenta |
| 1768-1774 | Rusko-turski rat (Katarina Velika) | Kučuk-kajnardžijski mir: Rusija postala zaštitnica pravoslavnih hrišćana pred Portom (do 1856. Pariskog mira) |
| 1788-1791 | Austro-turski rat (Kočina krajina) | Svištovski mir: amnestirani učesnici Kočine krajine |
- Kočina krajina: srpski frajkorci (dobrovoljački odredi) predvođeni kapetanom Kočom Anđelkovićem
- Među frajkorcima: Karađorđe Petrović, budući vođa Prvog srpskog ustanka (1804)
-
- Pariski mir: Rusija izgubila zaštitu nad pravoslavcima (preuzela liga velikih sila)
- Svištovski mir dozvolio učesnicima Kočine krajine da bez kazne boravi u Beogradskom pašaluku
Ključni pojmovi i definicije
- Kanuni: zakoni koje je donosio sultan
- Šerijat: vjerski zakon koji čini dio pravnog sistema
- Mirijska zemlja: zemlja u vlasništvu sultana
- Asker: vojno staleže (janičari i spahije)
- Raja: zemljoradničko staleže
- Danak u krvi (devširma): odvođenje hrišćanske djece da postanu janičari ili činovnici
- Velika seoba Srba: selidba srpskog stanovništva na teritoriju Južne Ugarske zbog odmazde Osmanske vojske