Predavanje o Antunu Gustavu Matošu

Život i obrazovanje

• Rođen: 13. lipnja 1873. u Tovarniku.
• Selidba u Zagreb: Selidba u Zagreb u drugoj godini života.
• Gimnazija: Pohašao Gornjogradsku gimnaziju do sedmog razreda. Sedmi razred ponavljao dva puta.
• Glazbeni zavod: Pohađao Hrvatski zemaljski glazbeni zavod, tri godine violončelo kao glavni predmet.
• Isključenje iz škole: Isključen 18. listopada 1890. zbog izostanaka i nemara prema teoriji glazbe.

Vojno obrazovanje

• Beč: Pokušao studirati na Vojnom veterinarskom fakultetu, neuspješno.

Biblioteka

• 1899. Godina: Prepoznavanje potrebe za novom zgradom za biblioteku.
• 1906.: Raspisan natječaj za sveučilišnu biblioteku.
• 1909.: Natječaj za osnove sveučilišne knjižnice.
• 1909.: Prijavljeno devet radova, dva projekta podijelila prvu i drugu nagradu – projekt Dioniza Sunka i projekt Rudolfa Lubinskog.
• Gradnja počela 27. oživljka 1911. godine.
• Biblioteka otvorena za javnost 1. prosinca 1913.

Matoš kao književnik

• Djela: Ostavio iza sebe 20 sabranih dijela.
• Teme: Društveno-političke i kulturne pojave u Hrvatskoj i Europi.
• Modernizam: Matoševe observacije i kritike ostavile trag u hrvatskoj književnosti, posebno u modernizmu.

Život u Beogradu

• 1893.: Odlazak u vojsku.
• 1894.: Dezertira i bježi u Srbiju.
• Beogradska boemska četvrt Skadarlija: Važna figura književne boeme.
• Surađivao sa kafiomom Dardaneli i pesnicima: Sima Pandurović, Ladislav Petković Dis.
• Pisao kritike i eseje o srpskim modernistima.

Boravak u Parizu

• Pariz: Prvi put otišao u Pariz prije 1900. godine.
• Europ. izložba Pariz 1900.: Zaposlen kao sekretar Bosanskog paviljona.
• Povratak u Zagreb: 1908. godine, pomilovan.
• Smrt: Umro od karcinoma grla 1910.
• Pisanje: Ostavio iza sebe mnoga djela uključujući eseje, kritike, pjesme.

Matoševa kritika i polemika

• Hrvatska i europska književnost: Njegove kritike i polemike ostale nezabilježene u modernoj literaturi.
• Aktualizacija misli: Njegove ideje o odnosu Hrvatske i Europe, te kritika hrvatske politike i društva aktualne i danas.
• Logička i politička kontradikcija: Matoš kao složena figura.

Zaključak

• Doprinos knjižnica i znanja: Projekti poput sveučilišne biblioteke stvarali su temelje za modernu hrvatsku kulturu.
• Matoš i Zagreb: Jedan od najvažnijih intelektualaca koji je oblikovao život u gradu Zagrebu.

Neki citati Matoša su također pomogli u ocrtavanju njegovih stavova o političkim i kulturnim pitanjima, uključujući njegov cinizam i oštru kritiku suvremenika.

Projekt se nastavio Lubinskom u jesen 1910. Uistinu, 29. rujna palača je predana upravi, 11. listopada preseljeno je građu, a za javnost otvorena 1. prosinca 1913. Osim visokih zastupnika vlade i sveučilišta, u njegovu sastavu bili su ugledni arhitekti.