Pomoz Bog i dobar dan dragi gledoci narode Srbije, svi Srbima gde bili u svetu i svi ljudi dobre volje. Ovo je emisija intervju produkcije medijskih kuća Srbin Info i Centri. Moje ime je DN Petar Zlatanović, a imam čas da mi je opet u goste došao jedan od osnivača pokreta MOBE, profesor dr. Slobodan Komazic.
Pomoz Bog. gospodine Komazice. Bog vam pomogao i nama svima pomogao. Treba će vam pomoć.
Da bismo stvorili preduslove odbrane Kosova i sve, moramo da imamo zdrave financije, zdravu ekonomsku državu, ali pre toga trebamo da vidimo što ja kao branjanac volim čist račun. Da li mi znamo sad koliko smo zaduženi, a koliko uopšte proizvodimo? Na čemu smo? U tom smislu, što bi se rekla... aktiva pasiva, da li znamo na čemu smo ili je toliko razbucano da više mi ne znamo, nikoliko proizvodimo, nikoliko se zadužujemo, ništa je više naše, ništa je tuđe.
Kakvo stanje u Srbiji? Neki znači šta. Prateći te sve naše publikacije, zvaniše publikacije, čovjek može da izvlači malo tamo, malo tamo, mada se podaci izuzetno friziraju. Zato vas si pita.
Friziraju se. Međutim, kad pratite sistemaciju godnama i godnama, vi možete izvući stvare, stvare podatke. Ne da im merimo statističarima koji to friziraju. I u drugim zemljima to radi isto.
Friziraju. Da, da, to je uopšte trend poznato. Da, da, da je pokazali bolje rezultate nego što stvarno jesu. I kada smo, pazite, kada smo jedna ekipa, naš četiri, pet, sjeli, i sve, pazite, sve ovo što je praktički dug saželi.
I kad smo isašli sa podatkom, tad je bilo 101.6, 101 milijarda. I 600 miliona dugovi koji su pritise Srbiju. Sad je to došlo već na nekdje oko 105-106 milijardi.
Toliko imamo dugova? Da, da, dugova. Reći vam šta je, šta je ovaj, samo glavne stavke, pazite. Imate spolji dug koji je već došao na 38,2 ili 4 milijarde. 58. Da.
Imate unutrašnji dug negdje oko 11 milijardi. Imate duh preduzeća, pogledajte molim vas dok li su doveli. Užasno.
Samo drugo, unutrašnji duh šta je to? 11 milijardi. Šta je građanje? To je kod banaka, domaćih banaka, nisu domaće bake.
Ali to su obični građani što pravili? Ne, ne, ne, to je duh države, unutrašnji duh. A, to je ono što se... država zadužila kod banaka. Pa da, ima tu dosta ti 4-5 banaka većih koji dali te dugove.
Mislim, država zadužila kod njih. Znači, kamate su na to više, 6-7-8%. E, šta još hoću da vam kažem? Tu je dug preduzeća.
Počeo sam tu, da. Oko 17 milijardi. Oko 17 milijardi.
Tu je dug banaka oko 4 milijarde. Nevraćeni PDV skoro je došao 4 milijarde. PDV to je dug države. Građani.
Gradjana je oko 13 milijardi, ja mislim da je već nekdje porastao, na blizu 14 milijardi. To je prema bankama, jel? Da, da. Da, ima nešto malo prema ili ostranstvu, ali to je simbolika, to je ništa.
I sad vidite, imaju garancije, izdate garancije koje je dospjevajeno na plotu. Negdje oko 2 milijarde garancije, na plative garancije. Imate neizvršeni nalozi, molim vas države, iz budžeta.
Moramo o tome nešto poslije da vam kažem. Ne, ne, kažite odmah, jer znamo što je. Oko 600.000 izvršenih naloga, naloga koje država treba platiti, porodiljama, socijalnoj...
nadavanje, tako dalje. Suzdržava to, pazite. Suzdržava, zadržava, zadržava novac, ne isplaćuje, prema tome i tu ima, nisam tačno proračunio koliko ima tu teško izračunati sve te naloga, ali ogroman deo tih neizvršenih obavesa. To je sigurno par milijuna. Sigurno.
Sigurno. A onda imate, pazite, Usklop takozvanih stranih direktnih investicija, molim vas, to je direktan dug na to da se direktno ulaže, koji ne ulazi tamo u onaj spisak, ono tabelu, negdje 8-10 milijardi. To su oni dugovi kad se zadužimo za autopoti, jel to? Da, da, da, da, to su direktne zove.
Dugovi jesu, sve se rade na dugovima. Da, da, ali to je to da znajući. To je to, da, da.
I sad kad tome još dodate još ovih 17,8, neće biti, molim vas, 17,8 milijardi za Expo, nego će sa kamatom, to nije računato kamat, sa kamatom bit će oko 22 milijarde. Molim vas, sve skupo. Ja često istišem gde mogu.
To je da to samo onako u globalu, znate? Sa čitavim nizom tih, ajde recimo investicija, nešto ima za ekspo direktno, nešto ima za puteve, bolice, bobdaništa, jastrice itd. Ali za nijedno od njih nemate projekat, molim vas.
To je izvor veoma velikih manipulacija, da ne kažem gole pjačke. To je to. Nemate kontrolu, mora vas. I u tim javnim financijama, kad govorimo o dugovima, nemate, bolje vas, nemate kontrolu zaduživanja. Kod koga se zadužujete?
Mi znamo uopšte kod koga smo zadužili. Imamo to, tabelamo kasnije, ali to kad se već desilo, kad imate već registrovan dug, koga ste iskoristili ili vam je odobren. Pa ne znamo da li je to vezano za korištenjem dugova.
Odobrovan dug... vi ga ne koristite. Ima jedna takozvana interkalarna kamata koja se plaća na iskoristeni. Slušajte, za neiskorišteni deo.
Pa ako vi ne iskoristite duga, platite kamatu. Ima i toga jer mi to nemamo u evidenciju. Razumete što tako je da kaže?
To je da su brza korištenje. Da se ne razvače investicije. Pa onda je ta uvedena.
To je instrument jedan koji je dosta dobar. Što ću vam kažem da kad pogledate sve ove obaveze Država je u osnovi prezadužena jer nam je bruto domaći proizvod nominalno sa inflacijom u građanom oko 79 milijardi. A dug će iznositi, eto negdje rekao sam oko 106 milijardi.
A ako isključimo uticaj inflacije na, to je nominalno zato isključimo, onda je brutu domaćih proizvoda oko 47 milijardi. Molim vas. Ne bojimo se kvaliti. Hoću da vam kažem, zato što cijeli razvoj smo mi bazirali na stranim dugojima, zaduživanju.
Da, da, jasno. Molio ste, kad narod zna, prateći ekonomsku istoriju i razvoj, ni jedna se zemlja u svetu nije razvila na stranim dugojima. Dugojima. To je omča koja je nametnuta i nama je nametnuta. I onda smo mi jednostavno prigrali to, a to je u stvari jedna strategija i MMF-a i Svjetske banke.
Da vuku zemlju, da, u dužničko robstvo. uče, nema druge. Onda ide dug na dug, kamatu morate plaćati, opet iz duga i vi ste ušli u jednu dužničku spiralu. Molim vas. Vi ne možete izve izvući osim novih dugova.
Pa sami ste da nam sad, ajde, evo, razgovaramo. Zamislite da nam sad ograniče mogućnost da uzimamo nove kredite koje će biti pod gorim uslojima, jer su kamenate porasle. Nove kredite za otplatu dospanih kredita koje iznose petimog milijarda godiše.
Da, ne odobre to. Kamata iznosi oko milijardu i dvesta, tu ne ide, bit će sad malo i veća. Znači pet milijardi evra... Kolo šest i pol milijardi morate godiše izvojiti.
Šest i pol samo za dugove? Samo za dugove, kamata plus otlate, jel'i? Da.
E, to je to finansiranje budžeta, jel'i? Samo da se razumemo, to je kamata i otplata javnog sektora, dakle države. Da, da. Države, da. Ali postoje kamata i otplate ovih drugih, znate, preduzeća, banke i ostali korisnici.
I oni moraju platiti kamatu. I kada sam računao... Vidite, dobro, volim da negdje sam to rekao, ali neka se zna.
Gledajući period, od kada došla vlast, 20. 12. 23. 24. sojinski učinak, pola godine samo, nije toliko bilo. Da, da. Za tih desetak, 11 godina.
Strane direktne investicije, ukupno, iznosile su 32,3 ili 4 milijarde. Strane SDI, ono kako je zvono, strane direktne investicije. A priraz bruto, molim vas, priraz bruto proizvoda, u istom periodu, 32,3 milijarde. Isto. I sad će ljudi postaviti pitanje koji se ne bave makroekonomije.
Pa dobro, to znači da strane direkte investicije kakve su? Rastrošne, nekontrolisane i tako dalje. Nemaju efekte na priraz bruta proizvoda. Kolike su investicije, tolike je priraz.
Znači, to su samo investicije. Pazite, u izračunavanju bruto domaćeg proizvoda... postoji tzv.
dohodni princip, pristup i postoji rashodni princip. Evo je rashodni. U taj rashodni, da ljudima objasnim, u taj rashodni ulazi lična potrošnja, molim vas, lična potrošnja te netoinvesticije. javna potrošnja i razlika izvoza i uvoza. Eto, to je ta formula bruto domaćeg proizvoda.
Razumijete? I mi, molim vas, ja ne znam šta je tim ljudima, ili ništa ne znaju u makroekonomiji, ili stvarno rade protiv interesa države i pribre. Želimo svoje lopove i klasične.
Kradun, to znam na sve strane. Doće i to, doće i to, nared. Doći to. Točno.
Ne, ali sve to objašnjava. Kad si lopovo, onda te gledaš da ukradeš baš te briga drugo. To je tačno.
Pogledajte, mora se. Obzirom da smo stvorili takav sistem, to je neoliberali sistem, poznat. Poznato je.
Otvorena ekonomija. Ovo je dobro da ljudi čuju. Otvorena ekonomija, nezaštićena, carinska zaštita, matene ukinuta. Sad ukinutemo i prema Kini, i prema drugim, ali minimalna nikakva je. A onda došlo do prodora.
strane robe koja je kvalitetnija, koja je dotirana. Osvojili smo, to često ističem da ljudi znaju, osvojili smo robno tržište Srbije. Stranom robom.
Stranim, eto, robnim kućama, supermarketima i tako dalje. Naše robe tu praktički nema. Robnim kapitalom su zapad je osvojio naše tržište. Bankarskim, koji smo im dali u ruke, bankarski sektor, jeli, 80-86%.
Tu je negdje, prosječno. Novčanim kapitalom su nas u svojih dugovima. Pogledajte, opet financijski kapital. I treće, neoliberalnim sistemom, dakle imate taj rovni, ta ideologija, ima ideologiju neoliberalizma.
To je znači slobodno tržište, otvorno tržište, nekontrolisano tržište. Dakle, tačno izloženo za razaranje. E, vidite, hoću da vam samo kažem da takav modr se mora mijenjati. Mi imamo razradnju kako da pravimo drugi model sa drugim instrumentima. Hoću da vam kažem da je ekonomija ovakvim sistemom poslovanja, otimačine, odliva kapitala, to sam skoro zaboravio, a vrlo značajno.
U ovom periodu 12.23. preko banaka. Molio se, preko banaka.
Preko preduzeća svih ovih dugova koje smo spominjali, odlilo se oko 25 milijardi kamatog profita. I sad ako ste čitali u zadnjem vremenu u novinama, kaže banke su, mislim da na 23% nekde posto, povećali su profit u ovi pola godine. Svake godine, pazite, i banke, naravna stvar, izlače profit, iznose ga jednostranstvo. Strana preduzeća korporacije, slušajte, molim vas, mislim, to je suludo. Strana preduzeća, recimo, trgovina, Uvačke trgovići lanci ili prodavnice prodaju stranu robu.
A naš, mi kupujemo tu stranu robu ili za svoj dohodak, ili čak uzeći gotovinske i druge kredite kod banaka. Znači, vi kupujete stranu robu zadužujući se, a oni prihod koji dobiju od prodaje robe iznoseno stranstvo. Konvertuju devize, iznoseno stranstvo. Nikakvih efekata na domaću privedu trgovina ne daje.
A ona mora da služi u tom ciklusnom lancu da omogući proizvodnji, da novu robu, znate, proizvodi, stavljaju, tako da je asortimetno. E, prema tome i bankarski sektor i trgovački sektor izlače, dakle, tvoje negdje oko 25 milijardi izvučeno za tih 11 godina. I sad banke ove godine kažu, ograničit će kamatu, čuli ste, ograničit će kamatu. Ne možete vi, pa ste, ograničenje kamate, a hoćete slobodnu ekonomiju. tržištveno-ekonomi i tako dalje.
Kamata, da vam sam kažem, ograničavanje kamate kad imate na domaćem tržištu dominaciju strani banaka i stranu kapitala, jeste dobra, jeste dobra, ali ne privremena intervencija. To mnoge zemlje rade u svetu, znate. Ograničite kamatu, da smanjite preraspodelu i ove njihove bankarske usluge i ostale te provizije i to da držite pod kontrolom.
Ograničite. To treba. Ja sam radio bankarsku godinama i godinama i znam kako se to radi. I banke ako rade na ovaj način, molim vas, nije im cilj. Nije im cilj nacionalni razvoj.
Nije im cijel osposobavanje privrede da samostalno formira akumulaciju. U ovom sistemu ne može se formirati nacionalna akumulacija. I samo možete povećavati dugove i obaveze.
Taka put je put neminovan koji završava u krahu ekonomije. Moram blagovremno vam skrenuti pažnju. Ne vama, nego javnosti Srbije. I došli smo do granice. Do granice pucanja.
Ne više ne možete. Narkomanski spostvorili zavisnost ekonomije i države, pogotovo države, sa ovakvim odnosima od kredita. I šta se događa?
Deficit budžeta. Siniša Mali se hvali, imamo uravnotrežen javni financijer, znate ovo. Imamo uravnotrežen budžet.
Kad sam gledao deficit budžeta u ovih 10-11 godina, 25 milijardi evra. Deficit koji se mora finansirati, kako? Dopuski.
Ili kreditima, ili uvođenjem PDV-a, znate, na uvoz. Akciza, carina, opet strani priliv. Ili prodajem domaćih resursa strancima. Jao, kad bih vam rekao, ne svem sad da ulazim u tu problematiku. Šta su sve prodali?
Ne, to sam samo htio, znači to je jedan način, a o tome možemo posebnu emisiju, ako se dozvolite, da napravimo, da vidimo šta su sve prodali i kako se unišavaju. Samo ću vam reći, izvukao sam podatke, ima jedan autor koji jako lepo to objasnja, mislim da je to Radar, da, u Radaru na časopisu Radar, vrlo ozbiljan prilog. Šta je napravio u istočnoj Srbiji?
Pitanje je rodnika i sve ono što je tamo. nekoliko tih novih iskopina, koliko su rude iskopali, izvezli, koliko su proizvodili, pa slušajte, bakra, koliko je proizvodilo olova, koliko je proizvodilo zlata, koliko je sve to izvezeno, to se radi o milijardama. Taj prihod Srbije od rudne rente simboličan. Slušajte, molim vas, samo zlatak, on ima tačno podatke. Da, da, da, nič, nismo dobro.
Koliko zlata? A mi se hvalimo da smo kupili 10 tona zlata. Radiš o par stotina, pazite, par stotina tona zlata.
Ej, i sve to... Ode i prerađuje se u Kini, a ove, mislim, ta Linglo, nije Linglo, nego, kako zove, ta firma njihova, prodaje to zlato, proizvodi i prodaje zlato na tršištima. Da, da, uzima kajmak. Što je, da, ma i uništava se trajnost, uništava se priroda. Eksploatacija je fantastično ubrzana.
I to je sad i ovaj. A o tome ćemo da napravimo posljedno. Ne bi ja ulazio sad. Jer strane investicije su najbitnije.
Nego mene samo za kraj zanima. Jer vidim da se aktualizuje to pitanje sve više. Evo, čak i policijski inspektor Dumanović nešto u intervju za Srbininfo reko i centar. A ja sam pre toga isto čuo.
I govore mi ljudi iz državnih službe da počeli su polako da kasno plati. Naime, policije prema nekim navodima, ajde ne mogu s to postojati, oni to kriju, ali ljudi tvrde i same policije da je to tako, već tri mjeseca dobija platu ne iz budžeta direktno, nego velike javno preduzeće uplačuju na račun policije, jel je potrošeni su pare iz budžeta. Znači, javljali su mi se ljudi iz zdravstvenog sistema, iz raznih državnih institucija, da im malo, par dana već počele da kasnije platim.
Da li je kad se tako sazna da plati, ne mogu na vreme državnim službenicima da se isplaće, da li je to pokazatelj da polako možda ćemo ući u inflaciju ili u period bankrota kad država ne može svojim službenicima normalnim zakonskim putem da isplaćuje platu, nego mora da nalazi kreativne rješenje? Pa da, to nije već u toku. Čijim?
Kažu oni da nemamo inflaciju. Vidim drže dinar na 117. 0,1. Dobro. Slušajte, samo da ga gledam.
Htio bih da konfrontiram tvrnju dvojice rukovodilaca SNS. Jedno je Siniša Mali, koji tvrdi, uporo tvrdi, ubeđuje javnost. Da nam...
Slušajte, javne financije nikad nisu bolje stajale. Da su uravnotežene i sigurne, ovo što vi sad govorite, da su sigurne. A onda drugi, to je sadašnji predsjednik vlade, kada su naši, žalostno je gledati ih, prosvetani.
Trebali povećanje plate. Rekao je. Mi para za povećanje plata ne imamo.
Čuli ste verovato sve ovo. Pa gospodo, ili usaglasite svoj stav, imamo ili ne imamo. A drugo, dajte, uništili ste nam školstvo. Uništili ste nam školstvo.
Uništili ste nam čoveka. Nekud čega ste se pipli, dohvatili, uništitite sve. Stvarno ste jedna destruktivna energija, moram reći. Bez ogorčenja to govorim. Dakle, smireno i objektivno.
Ništa ne dovode u red. I mi smo odlučili, da vam odmah kažem, kad se spomenuli o budžetu. Vojni budžet, kao što nekada bilo zbore bivše Jugoslavije, vojni budžet u sastavu budžeta, on se odvalja. prihodima i rashodima. Pa da vidimo, gospodo, kome prodajete na oružanje, prihod na oružanje.
I druge, recimo, druge ovaj prihode. Da vidimo kakve rashode imate. Oćete li nam...
nabavljati avion francuski. Što je nabavljalo je to. Jel može naša privreda da izdrže i država da kupi tako Skopje avion? Dajte molim ljudi. Sa punom odgovorom ću tvrditi.
To je jedan totalni zaokret pritisnutog Vučića od strane zapada da ubrza da izvrši sve ovo što je prihvatio kao obavezu. I da cijeli svoj sistem okrene, dakle, politiku prema zapadu. Sve do eventualnog uključivanja u NATO organizaciju. Ali mene zanima ekonomski da li možemo da izdržimo kupovinu toliko skupo. Ma nema šansu, ljudi.
To će opet biti na kredit. Francuzi će nam odobriti kredit, slušajte. Ali to je toliko rizično kad govorimo o tome. Nisam vojni stručnjak.
Ne ulazim u sferu koju, što kaže, ne da ne poznajem, nego ne bavim se. Zato je sve, ja vas pitam ekonomsku sferu. To je, ne možemo.
To mi je bitno. Dobit ćemo, ma dobit ćemo praktički na neki način. Avione. koji mogu sa ugrađenim automatom da se one sposobe za upotrebu. Da, da.
Kad im treba. To se radi. Dobit ćemo goždjuriju, molim vas.
I prema kome ćemo mi koristiti, ali ono, prema kome? Da, kupimo od NATO-a, jedino NATO nam okupira teritoriju. Ma dajte, ne sad.
Nego, da vratim se ovaj. Jel imamo inflaciju, ovo što sam pitao, i da li smo na pragu štampanja novca? Kao, direktan odgovor. Po zvanišoj statistici, naša inflacija se kreće negdje oko 4-6 do 5% prosječno.
Međutim, kada uporedite, ja često i bavio sam se inflacijom, na ogromnoj broji knjiga, velik broj knjiga objavljena baš na temu inflacije i te makroekonomske stabilnosti, odnosno privrednog razvoja, ta inflacija se mora strukturirati. Morate u okviru inflacije vidjeti koji su to proizvodi. Znate, koji stagniraju, cene stoje, a koji idu drastično gore.
Nažalost, kod nas životni, pa ste životni proizvodi, hrana, pića, sve ovo što imate, pa čak i energenti, sve to je išlo gore. Ja vas uveravam, gledajući te podatke, prateći dinamiku i strukturu, to on zvanično ne prate. Troškove života su izbacili, više statistički ne prate. Ne. Samo troškove, dajte, cene na malo, ili potrošačke cene, kako ih zovemo.
Prema tobe, hoću reći, ta inflacija danas ne može biti manja od 9,5-10% u ovom periodu. Prema tome, kad pogledate, mi jesmo inflatorna ekonomija. To što mi provodimo politiku, znate, takozvane prigušene inflacije, znate, prigušene inflacije.
Jer imate otvorena inflacija, imate hiperinflaciju i prigušenu. Mi smo prihvati tu prigušenu i naravno kontrolisan u neki način i statistički ako hoćete. Ta inflacija, pazite, se može koristiti ako imate sistem takav. Može se kao snažan. Stimulans ekonomskog razvoja.
Molim vas. Uzmrljeno kažem, preko preraspodele nacionalnog dohodka, strašan, strašan stimulans. To je tzv. deficitarno finansiranje. U što se uključuje i ovo što pričate vi, emisija novca.
Pa nije emisija novca zlo. Ne, ali ja sam mislio nekontrolisano u smislu da bi se... Ne, ne, sve se to može.
Mislim, lako je to otkriti. Postoje novčani tokovi, narodne banke, novčani tokovi primarnog novca. Kanali, mi to zovemo kanali emisije primarnog novca. Tačno znamo kojim to kojima.
Nažalost, ljudi moraju da shvate. Osnovni kanal emisije našeg novca Narodne banke jesu promjene deviznih sredstava. Slušajte ovo.
Priliv ili odliv deviznih rezerva. To nema nikakve veze, molim vas, nema nikakve veze sa nacionalnom ekonomijom. Ima sad stranim direktnim investicijama, znate, sa platnom bilansnim deficitom ili suficitom, ali sa nacionalnom ne.
Naroda banka okrenula leđa, natjevno privedi. I samo kupovine i prodaje deviza, ja sam gledao, od 80% do 100% u toko godine sve se sodi na kupovine i prodaje deviza. Ako kupuje devize, znate, odkupljuje devize, jel?
ili od stanovništva, ili od banaka i tako dalje. Ona formira jača devizne rezerve. Sad se hvalimo da se mišlje na 27 milijardi evra Narode banke i oko 3 milijarde tu su negdje poslovni banak. To je 30 milijardi.
Ali gdje su te pare? Naprimjer, jel su oni u Srbiji ili u inostranstvu naši devizni? U smislu, evo, Rusiji su koliko? 500 milijardi evra zvanišo je 300 milijardi blokirano, jel?
Da. A, džabe, kao da ih i nema. Zato.
Da li su naše devizne rezerve tako inostransu, da u stvari mi nemamo kontrolu nad njima? Naroda banka, da vam kažem, naroda banka ima takozvani oblici devizne rezerve. Ljudi koji se ne bavite, da vam račun, jedan je oblik u zlatu.
Tu je imao nekako 2,5 milijarde u protivrednosti. A gdje je to zlato? Zlato je po njima dovedeno i dovedeno u Srbiju.
Hvala Bogu da je nešto dobro. To radi sve zemlje koje su pametne i oprezne. A obave, zato i pitam, znači nešto pametno da se radi. Zlato je, često, mi ekonomički znamo svi, zlato je zadnja instanca stabilnosti, sigurnosti. To je oaza stabilnosti.
Prema tome, kad su krize velike, turbulencije, politički potres, zlato je zadnja rezerva. Zadnja linija odbrane, to je zlato. Dobro ga imati.
Ali imamo plasmane u harti od vrednosti. Treba vidjeti u kojoj hrti smo išli, čiji i koji banak. To je uvijek stranstvo.
Onda imamo takozvane, ajde, gotove devizne, u gotovini stoje. Gde stoje? Najveći deo je to na računima u inostranstvu, osim vlada.
To je jako veliki rizik. I ne treba i nam takve devizne rezerve. Znači treba i to od pobe? Ma to je sterilni, to je mrtvi kapital.
Stoje. Razumijete me? Stoje. A vi ste izvezili, ajde recimo izvezili ste robu, usluge itd. Dobili ste devizne i vi ste istrpali u devizne rezerve.
Držite tu. Ali ne držimo mi, nego drže drugi onda. Pa drugi, da.
I onda nam od tih deviznih rezervi po zemlju. Pa nema u kontrolu. Može i to da se... I plate nam neku simboličnu kamatu, a naplate na kredite daljako višu kamatu. Dakle, pljačkaju i vašim sopstvenim novcem.
Kao što radi i sa štednjom i kreditima stanolištva. Prema tome i to je, vidite, i to je. I imamo mi namjeru da, kažem, nisam ja to donio da vam pokažem, imamo namjer, imamo razrađeno sve. Danas će mi to biti prepisano. Imamo to kompletno razrađeno.
Kako se vrši emisija primarnog novca u koris privrede, molim vas. Mi moramo kompletno, slušajte, tu novčanu sferu, taj takozvan i primarni i sekundarni novac preko banaka, preusmeriti na finansijsko jačanje predruđenja. Ali moramo napraviti selekciju, pa se razvijemo. Mi moramo strukturu razvoja promijeniti, hoćemo nove grane da razvijamo, hoćemo da kočimo, hoćemo biti domaća, sve okrećemo u domaćoj prirodni.
Sve. Verujte mi. Dve strane, investicije, sve.
I kad im stavite u funkciju da im olakšate. porezkom politikom težinu poreza, olašate, kad im date doping preko ove monetarne politike, novim povoljnim kreditima, niskom kamatom, kad im preko preraspodele, ovo ne smijem napredskoći, preko preraspodele ostavljate sredstva da oni stvaraju akumulaciju. Da predzveća užive, da postaju samoostalni subjekti, znate, bez utjecaja političara njih bi eliminisali, bez bilo kakve odloge i kod banaka i kod predzveća, ove trustove, što kaže, trutove bolje da budem precizniji, jel?
Isključimo ih i onda mislimo, mi kažemo kad okrenemo nacionalnu ekonomiju, oživimo privredu, vratimo znanje i poštenje u preduzeća. A nama se unišlje zadnja i zadnja stvar. Uzmete... imate pristupnicu nekoj partiji koja je na vlasti, što će on diploma?
To je mladi kažu danas. Ma neću da učim. Vidim tamo učenje su u stranku, pogodilo je SNS, učenje su ima, tamo dobije novu platu, ne radi ništa. Nadi, ne radi ništa i prema tome to je model za stvaranje jednog sterilnog.
jednog sterilnog, neefikasnog, neplodnog sistema. Sistema preraspodela, pljačkanja i odimačnje. E, zato nam je cilj.
Ja moram u pare češnjica vam kažem. Zato nam je cilj. okupivši ove naše vrhunske strušijake iz različih područja, i poljoprivrede, i financija, i bankarstva, i ne znam, trgovine, imaju, dakle, pokrijemo to sve. Sutra bi mogli to da pokrijemo, da primjerimo za to.
tu godinu da rašisimo teren, da primjenimo ove operativne programe i da narod vidi da ima izlaske iz krize. Ljudi, sa ovima nema izlaska iz krize. Nemaju, ne znaju ništa.
Da, ja ne slažem se. Nemaju, ne znaju ništa i da znanje i sposobnost postaje onaj glavni faktor koji će čoveka gurati. A onda će ljudi znati, idem da se obrazujem, idem da se školujem i tako dalje, a pokažem. Mogu li mi onda i fakulteti neće više prodavati diplome, nego će se gledati da se menja i tu situacija. Znaš, profesore, hvala vam još jedan pošto ste bili gost naših produkci i nadam se da ćemo se još koji put vidjeti ove godine.
Vrlo rado kad osjetite da ima, da postoje problema, a toga će uvijek biti nažalost sa ovim pođenjem države i primjene. Kad osjetite potrebu, javite se. Rado ću.
Rado ću se javiti. i da porazgovaramo i neke probleme da ljudima koji se ne bave profesionalno u tom ekonomijom ili politikom da je otvorimo malo što kažem viziju. Da, jer vi sad ste ovdje ne samo kao ekonomisti nego i kao političar i raznijući mobe. Da, da, ne može drugačije. Meni ništa, rekao sam često u istinu, ništa mi ljudi ne treba.
Da, sve. Neki nešta, znamo se godinama, ne treba, niti ću tražiti, ali ako mogu da ovo. što kažem, što imam znanja i mogućnosti da pomogne državlji i nacije.
I idemo preko MOB-e. I sad ćemo istupiti, uskoro idemo, javno ćemo istupiti da se obratimo, da se obratimo javnosti Srbije. Mnogi postaju pitanje, gdje je MOB-a, ne čujete se, ne vidite se.
Znao, a dobro, na Srbije ne pot se čujete. Hvala vam još jedan. Molim, molim. Dragi gledalci, ovo je bila još jedna emisija u produkciji Medijske kuće Srbije Info i Centrs.
Nam je bio profesor dr. Slobodan Komzic. Moje ime je DM Peter Zlatanović, za narod, za Srbiju, ove godine u Prizrenu i na celom Kosovi i Metoki. Pozdrav! Pomaže Bog, braći i svetu, svi strbni magde bili u svetu i svi ljudi dobre vojne.
Vi se nalazite na kanalima Srbina Info i Cene. Ovom prilikom želim da vas informišem da je YouTube omogućio pretplatno na našim kanalima. Time ostvarujete neke od pogodnosti. Također, ako želite da pomogete rad naše redakcije, možete uplatiti donacije preko platforme Patreon ili direktno na naš devizni ili dinarski račun firme.
Instrukcije za plaćanje možete naći u opisu svakog našeg dina. Hvala. E sad ovdje...