1. pojam, položaj, veličina i posebnosti Europe
.. poimanje Europe
… podrijetlo riječi Europa
* u antici zapadni poluotok azije. Suvremenim europljanima riječ prenjeli Grci. Prvi koristio pjesnik Heziod.
* u osnovi ima semitski (asirski) korjeb ‘ereb’ – predvečerje, večer, zapad
* kroz povijest teritorijalno promjenjive naravi – povećavao se
.. veličina
* veliki broj država (45 + Turska)
* do Urala - 10,5 mil km2 (7% kopna zemlje), ~700 mil st, 67 st/km2
.. značajke
... geografski smještaj, položaj i međe
.... geografski smještaj
* smještaj – prostiranje u geografskoj mreži; u cjelosti na sjevernoj polutci, uglavnom u umjerenom pojasu
* krajnje točke – N – rt Kinnarodden (Norveška), S – rt Tarifa (Španjolska), W – rt Roca (Portugal), E – sjeverni Ural (Rusija)
* prostire se oko 35° u smjeru N-S i oko 70° E-W
* veći otoci – Novaja Zemlja, Svalbard, Island, Farski otoci, UK, Krozika, Sardinija, Sicilija, Kreta
* najviši vrh Elbrus (5642m)
.... geografski položaj
* središte kopnene plutke (ušće Loire). Zbog kulturne, političke i gosodarske uloge u povijesti smatra se zasebnim kontinentom koji je društveno-geografski neosporan.
* omeđena je Karskim i Barentsovim morem na N, Atlantikom, Sjevernim i Baltičkim morem na W, Sredozemnim morem i Kaspijskim jezerom na S
.... gdje na istoku završava Europa?
* nekoliko varijanti
* do 18. stoljeća – rijeke Don i sjeverna Dvina
* Phillip Cluver pomiče tu granicu na rijeke Volgu, Kamu i Ob
* von Strahlenberg stavlja granicu na gorje Ural (Jugorski poluotok – Narodnaja gora – izvor rijeke Ural – grad Orsk – rijeka Emba – ušće Embe u Kaspijsko j – ušće Kume u Kaspijsko j – rijeka Manyč – rijeka Don – Kerčka vrata – Crno more – Bospor i Dardaneli << granica održana do danas, iako sa još dvije varijante južno od Urala
* gorje Ural – rijeka Ural – ušće Urala – ušće rijeke Sumgayit – hrbat Kavkaza – kavkaska ravodnica – Crno more – Bospor i Dardaneli
* gorje Ural – rijeka Ural – Mugodžorsko pobrđe – rijeka Emba – ušće Embe – ušće rijeke Kure – rijeka Kura – rijeka Riona – ušće Rione – Bospor i Dardaneli
* granica Kavkazom je dobra – najizrazitija prirodna granica, poklapanje s političkim granicama, planina jača prirodna granica od Kumsko-maničke udoline
... stanovništvo i kultura
* duga naseljenost, uloga u naseljavanju ostatka svijeta, mnogo etničkih skupina, fragmentacija (puno malih država), rana akumulacija kapitala, tradicija trgovine = tradicija gradova.
* zaseban kontinent – kršćansko religijsko nasljeđe, indoeuropski jezici, europeidna rasna skupina
* stanovništvo – viši stupanj obrazovanja, zdravstvena kakvoća, ishranjenost, smrtnost ispod svjetskog prosjeka, visok životni standard i udio gradskog stanovništva; vrlo razvijen prometni sustav
... žariste svijeta (čimbenici razvoja)
* hegel – ‘pozornica svjetske povijesti’
* prednosti položaja i smještaja. dostupnost trgovačkih središta. rani izostanak gladi (udomaćivanje neautohtonih kultura) = demografski rast = kolonizacija i europeizacija svijeta (širenje kulturnog, gospodarskog i političkog utjecaja) = dodatno uvećavanje bogatstva. negativne strane – eurospka nadmoć, rasna dimenzija, eurocentrična predodžba svijeta (kartografija)
* prostor najsloženijih integracija u svijetu, najjače svjetsko tržište sa 450mil st. (EU)
* jačanjem novih sila (kronološki - SAD, Japan, Kina, u budućnosti Indija) Europa pada u drugi plan
* ... kakvoća okoliša i maritimnost
* pozitivan utjecaj termične anomalije zbog Golfske struje i zapadnih vjetrova, nema extrema - vlage, suša, poplava, najezdi štetočina itd; također postoji sklad geotektonskih cjelina, reljefa i klime. Najrazvedeniji kontinent (41 000km obale, s otocima 61 000 – 6km mora na 1000km; Hrvatska – 100 km na 1000km). Najrazvedenija je Norveška (koef. 20) pa Hrvatska (11) pa Grčka obala. Zbog razvedenosti i velikih polutotoka – najmaritimniji kontinent – od 45 zemalja, 15 ih nema izlaz na more (Andora, Austrija, Belarus, Česka, Kosovo, Lihtenštajn, Luxemburg, Mađarska, Makedonija, Moldavija, San Marino, Slovačka, Srbija, Švicarska i Vatikan). U većini europskih država – litoralizacija – obale postaju najvažnije i najdinamičnije gospodarske zone
... izvorište industrijek revolucije
* relativno velike zalihe vode, drveta, ugljena i željezne rude. industrijska revolucija krenula iz Velike Britanije. Žarista u Engleskoj (Middeland), Francuskoj (sjever i Lorena), Njemačkoj (Ruhr). Uvoz pamuka – tekstilna industrija. Nastanak radničke klase.
* električna energija i motor s unutarnjim izgaranjem (nafta, plin) – druga industrijska revolucija.
* ravoj banaka i papirnatog novca, dionička društva. Kapitalizam all the way.
.. posebnosti Europe – povijesne crtice
* vrlo rano naseljena zbog skromne veličine, malih udaljenosti, relativno ujednačenog reljefa i umjerene klime, gospodarskih mogućnosti zbog nepostojanja pustinja i prašuma
* prapovijesni ostaci u Lascauxu (Fra), Alcantari (Špa), Krapini (Hrv)…
* razvoj na kršćanskim temeljima (službena religija u Rimskom carstvu od 380.g)
* navalama ‘barbara’ na Carstvo, ono se dijeli na više kraljevina; međutim, svi prihvaćaju kršćanstvo (znak ‘napretka’ naroda)
* 8. i 9. stoljeće, Karolinzi posjeduju Galiju, Germaniju i Italiju – srce Europe
* nakon smrti Karla Velikog, posjed se dijeli na Italiju, zapadnu (Fra) i istočnu Franačku (Njem)
* Karlo Veliki izbjegao ikonoklazam (uništavanje umjetnina s prikazom boga, svetaca, čovjeka) – razvoj umjetnosti i humanizma
* u Srednjem vijeku (do 15. stoljeća) u cijeloj Europi isto gospodarsko, društveno i političko uređenje – feudalizam
* prevlast Crkve
* stvaranje i razvoj mnogih gradova – postaju gospodarska središta (obrti, tržnice, sajmovi)
* pojava trgovaca – udružuju se u Hanzu – trgovačko udruženje trgovaca svih većih europskih gradova (procvat Dubrovnika)
* osnivaju se sveučilišta – VB (Oxford, Cambridge), Špa (Salamanca), Por (Coimbra), Češ (Prag), Polj (Krakow); prvo u Hrvatskoj osnovali dominikacni u Zadru 1396.
* proizvode se rukopisi, uvode se ljetni praznici
* pojava romaničke umjetnosti, u 12. stoljeću ju zamjenjuje gotička; ponovna pojava kazališta
* 16. stoljeće – počinje tiskanje knjiga – širenje znanja i kulture – pojava renesanse
* Erazmo Roterdamski (Nizozemac) – poučavao po cijeloj Europi, utjelovljuje kulturu i sveučilišni duh (Erasmus po njemu)
* pojava protestanata (Martin Luther u Njem Jean Calvin u Švic), ukidaju celibat, odbacili autoritet pape, kult djevice i svetaca – ujedinjuje sjevernu Europu; katoličanstvo se održava u južnoj
* vjerska podjela pojačala nacionalne (cuius regio, eius religio); kulturne i psihološke posljedice – protestantizam ima strože običaje i liberalniju misao, katolicizam liberalnije običaje i konzevrativniju misao
* protestantski moral dao je legitimnost poduzetništvu – “uspjeh ovozemaljskog života najavljuje i uspjeh zagrobnog”
* razvoj znanosti - Zemlja se okreće oko Sunca (Nikola Kopernik); Johannes Kepler, Galileo Galilei; William Harvey – cirkulacija krvi; Isaac Newton – gravitacija, zakoni; Denis Papin – iskorištavanje energije vodene pare; kemičari Lavoisier, Scheele, Cavendish; Volta – električna baterija; matematičari Descartes, Leibniz; astronom Laplace
* 1789. Francuska revolucija – proglašena republika; sloboda, bratstvo, jednakost
* u 19. st. razvoj (dobrog – pravo naroda na samoodređenje, i lošeg) nacionalizma – Grčka se odcjepljuje od Osmanskog carstva, nova država Belgija; izbijanje revolucionarnih pokreta 1848. – “proljeće naroda”
* tri važne ideologije u 19. stoljeću – liberalizam, socijalizam, marksizam
* u 20. stoljeću 2 svjetska rata – Europa u ruševinama, milijuni mrtvih, granice poremećene; nakon njih vrijeme “željezne zavjese” i “hladnog rata”
* kraj 1980ih – propast komunizma, neovisnost mnogih zemalja, pad Berlinskog zida, ujedinjena Njemačka
* danas – ujedinjenje Europe; nema diktatura, svugdje demokracija
2. gospodarstvo i političko povezivanje: stvaranje europskih integracija
* tri zajednice: EU, SEV (savez za uzajamnu ekonomsku pomoć – zemlje ‘istočnog bloka’ na čelu sa SSSR-om; planska ekonomija, podjela rada; propada 1989. zajedno s komunizmom u istočnoj Europi) i EFTA (European Free Trade Agreement – 1960, područje slobodne trgovine; danas postoji samo službeno zbog razvoja EU)
.. počeci ujedinjenja Europe
... ekonomska suradnja
* Robert Schuman – glavni pokretač ujedinjenja zapadnoeuropskih zemalja. Shumanova deklaracja – ujedinjenje Fra i Njem industrije čelika.
* 1951. Pariz – ECSC – europska zajednica za ugljen i čelik (Fra, Njem Benelux, Ita)
* 1957. Rim - EEZ – europska ekonomska zajednica. Postupno se ukidaju sve carine. Gospodarska i politička komunikacija Fra i Njem – De Gaulle i Adenauer
* Euroatom – europksa zajednica za atomsku energiju
* Principi funkcioniranja EEZ-a: stvaranje zone slobodne trgovine, uspostava carinske unije, stvaranje zajendičkog tržišta, stvaranje ekonomske integracije
… faze u razvoju EU
* od 1958. do 2007. pet faza
* 1958 – 1970. površina 1,2 mil. km2, 200 mil st, 6 zemalja (Fra, SRNj, Ita, Benelux). agrarna politika, okrupnjavanje zemljišta. ’63 – Turska – sporazum o prodruživanju. ’65. – EZ (Europska zajednica) = EUROATOM + ECSC + EEZ
* 1971 – 1980. prvo širenje 1973. – Velika Britanija, Irska, Danska. – 9 članica, 1,7 mil. km2, 270mil st. “Atlantsko proširenje”. ustroj jedinstvene monete. Osnovan EU parlament u Strasbourgu
* 1981 – 1990. drugi val proširenja 1981. – Grčka. Treći val proširenja 1986. – Španjolska i Portugal. ‘’Mediteransko proširenje’’. 2.3 mil km2, 330 mil. st, 12 članica
* 1991 – 2000. Ujedinjenje Njemačke = novih 18 milijuna članova zajednice. 1992 – EZ postaje EU (ugovor iz Maastrichta) + Shengenski sporazum (nadrzor granica). 1993. Kopenhaski kriterij (za pristup novih članica). Četvrti val proširenja 1995 – Austrija, Švedska, Finska – «srednjo-sjevernoeuropsko prosirenje». Norveška odbila na referendumu. 1999. uvedena valuta euro, središnja banka u Frankfurtu. EU - 15 clanica (Fra, Njem Ita, Benelux, VB, Ir, Dan, Grč, Špa, Por, Aus, Šve, Fin), 3.2 mil km2, 370 mil st.
* 2001 – 2007. peti, najveći val proširenja 2004. – Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Česka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Malta, Cipar (izvaneuropska zemlja) = 25 članica. 2007 – Bugarska, Rumunjska = 27 članica, 4,2 mil km2, 485 mil. st, 22 službena jezika
… kako EU vidi sebe?
* «ujedinjeni u različitosti». Himna – Oda radosti. Zastava – plava podloga sa 12 žutih zvjezdica (tadašnji broj članica). Glavni gradovi – Bruxelles – vlada (ministri svih zemalja članica), Strasbourg – europski parlament.
… važni datumi ujedinjenja Europe
* 1929 – Aristide Briand – ideja o organiziranju Europe
* 1948 – OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj)
* 1949 – Vijeće Europe
* 1950 – Shumanova deklaracija, posljedično osnovana >
* 1951 – ECSC (Europska zajednica za ugljen i čelik)
* 1957 – Rimski sporazum, osniva se – EEZ i EUROATOM (povjerenstvo za nuklearnu energiju)
* 1965 – EZ (EEZ + AUROATOM + ECSC), zajednički budžet
* 1973 – prvo, Atlantsko proširenje (9)
* 1979 – monetarni sustav
* 1981 – drugo proširenje – deseta članica Grčka
* 1986 – treće proširenje – Španjolska, Portugal (12); drugo + treće proširenje - Mediteransko
* 1992 – Ugovor iz Maastrichta - EZ > EU; Shengenski sporazum
* 1995 – četvrto, srednjo-sjevernoeuropsko proširenje – Austrija, Finska, Švedska (15)
* 2004 – peto proširenje – Est, Lat, Lit, Polj, Čes, Slov, Mađ, Slo, Malta, Cipar (25)
* 2007 – šesto proširenje – Bug, Rum (27)
3. geološka osnova, reljef, more i obala
.. geološki sastav i građa
* Prekambrij (Pr) – jezgra kontinenta = fenosarmacija = Baltički štit + Ruska ploča – metamorfne stijene, prastara Europa (Paleoeurpa); metamorfni gnajsovi i magmatski graniti – najviše u Skandinaviji, Uralu, Ukrajini (Ukr štit), Kavkazu, Českoj, Fra, Škotskoj... metamorfi s mladim tvorevinama nalaze se na Pirenejima, Alpama, Rodopima, Korzici, Sardiniji... Balticki štit i Ruska ploča – nema tektonike ni vulkanizma, bogatstvo ruda. u Hrv prekambriju pripadaju Psunj i Moslavina
* Paleozoik (Pz1, Pz2) – stariji i mlađi; transgresija mora preko prekambrijskog kopna; kaledonska (kambrij, ordovicij silur) i hercinska orogeneza (<ugljen. devon (željezo), karbon, perm). Naslage starijeg paleozoika (kambrij, ordovicij, silur) – rub Baltickog štita, središnja Skandinavija, Wales, Normandija, Iberski poluotok... – vapnenci, pješćenjaci, šejlovi, konglomerati. naslage mlađeg paleozoika – karbonati i klastiti (šejlovi, lapori, pješćenjaci); vrlo rasporstranjene devonske naslage (željezo – rajnsko gorje). Karbonske ugljenosne naslage (Cornwallski bazen (Eng), Ardeni (Bel), Westfalija (Ruhr), Saska, Šleska..). Permske naslage – od Moskve do Urala – klastiti, sol u Njemačkoj, metali u Uralu
* Mezozoik (Mz) – razdvajanje Pangee, otvaranje Atlantika, zatvaranje Tetisa (sredozemnog oceana); posljedica su dva područja – prostor Ruske ploče, Blatickog štita, Kaledonida i Hercinida te nemirno mediteransko područje; taloženje klastita (mehaničke naslage) u plitkom tetisu;
* naslage trijasa – Rusija, Ukrajina, Litva, Poljska, Dinaridi, Alpe – klastiti i karbonati.
* naslage jure – sredšnja Rus, Kavkaz, Špa, Fra, Eng, Njem Apenini – vapnenci; postoji vulkanska aktivnost - bazične i ultrabazične stijene (bazalt – dno Tetisa)
* naslage krede – E Europa (klastiti), Njem Fran, Eng; Sredozemna kreda – dubokomorski prostori, Por, Špa, S Fra, Apenini, Dinaridi – uglavnom karbonati (vapnenci); Hrv – krš najrasireniji nakon kvartara.
* Kenozoik – uključuje i sadašnjost; dvije geotektonske cjeline – sjeverni stabilni (kratonizirani) prostor i sredozemno labilno područje pod djelovanjem alpske orogeneze (traje i danas); izdižu se sredozemni planinski lanci – nastanak manjih mora i izolirani bazeni; magmatska aktivnost do danas (Island, Sicilija)
* Tercijar (Pg, Ng) – Baltik, Rajna, E Europa, S Engleska; naslage karbonata i klastita pokrivaju Pariški bazen, djelove Španjolske, Sicilije, Apenina, Dinarida... važna ležista ugljena u Ukraijini, Poljskoj i N Njem; nafta uz Karpate i Kavkaz
* Kvartar (Q) – najmlađe geološko razdoblje (2 mil. god) – ritmična izmjena hladnih i toplih razdoblja (glacijala i interglacijala); svaki glacijal sve hladiniji. Po uvjetu postanka – glacijalni (morenski), glaciofluvijalni i glaciolimnicki sedimenti. Najdeblje naslage u Nizozemskoj (600m). Molasa – neuslojeni odlomljeni komadi stijena; uz obronke planinskih lanaca. Eolske naslage (vjetar) – prapor (les)
.. geotektonske značajke
* fenosarmacija – geološka i geotektonska jezgra Europe – od NW Škotske, preko Skandinavije, Urala, Kaspijskog j. i Crnog mora do Karpata.
* kaledonska Europa (Paleoeuropa) – NW Europa – Norveška, Britanija, Irska. Stare masivne ploče i bazeni. Konsolidirane stijene.
* Hercinska Europa (Mezoeuropa) – nastala kroz vise pokreta u mlađem paleozoiku.
* Alpska Europa (neoeuropa) – nekonsolidirana, najmlađe strukture – Island, Betski Kordiljeri, Pireneji, Apenini, Alpe, Dinaridi, Kavkaz. Orogeneze – pirenejska, saarska, štajerska, rodopska i vlaška (do danas)
* pleistocenska glacijacija (“ledeno doba”) – 2 mil. godina klimatskih promjena. Smjene glacijala i interglacijala. Dva velika područja ledenih pokrova – inland ice (Skandinavija i Njemačko-poljska nizina; 3 glacijala – Elster, Saale, Visla) i ledena kapa (Alpe; 4 glacijala – Hunz, Mindel, Riss, Wurm)
.. reljef
* kopneni reljef – 3 geomorfološke cjeline
* mlada Europa – alpska sukcesija gorskih sustava (16%)
* stara Europa – gorja kaledonske i hercinske orogeneze (13%)
* prastara Europa – kratoni (71% ukupne kopnene površine)
* 70% površine su nizine i pobrđa.
* istočnoeuropski kraton – Baltički štit (svod – kristalinska osnova) i Ruska ploča (ugib – sedimentna osnova) – ravničarsko brežuljkasti reljef – gromadna gorja (do 1850m), niskogorja (do 1100m), visoravni (500-750m), akumulacijske nizine (oko Kaspijskog j.); egzogeomorfološki oblici – morene, uglačane površine, sandri (glina, pijesak i mulj naneseni otapanjem leda – fluvioglacijalne ravnice)
* zapadnoeuropski i skitski kraton – denudacijske (S Eng, Pariški bazen) i akumulacijske nizine (Niz); stariji gorski pojasi – gromadni gorski masivi i hrptovi (Penini, Škotsko visočje, Ardeni, Vogezi, Sudeti, Ural...); tektonski jarci (rajnski, ronski).
* na jugu mlađi gorski sustavi (alpska orgeneza – alpsko-himalajski gorski pojas) – visoki, vertikalna raščlanjenost, nagibi, ceste i velike izmjene visina, specifični pravci pružanja – važno za cirkulacije zračnih masa.
* za oblikovanje reljefa osim geološke građe i litoloskog sustava važni su i glacijalni erozivni sistemi, humidna klima i razvoj krških reljefnih oblika; krajnji sjever – kriogeni procesi, riječna erozija i akumulacija, padinski procesi. umjereno humidni pojas – prevlast riječno-padinskih i riječno-taložnih procesa; javlja se i paleoledenjački reljef, lesne i praporne zaravni...
.. mora i obale
* sjeverno obalno i morsko pročelje
* Barentsovo i Bijelo more – obale slabo napučene (nepovoljni uvjeti). Barentsovo – do 600m, ne zaleđuje se, važna ruska luka Murmansk. Bijelo – zaleđeno 9 mjeseci, plitko (do 200m), mala slanoća zbog rijeke Dvine)
* zapadno pročelje
* od Kinaroddena do Gibraltara. razvedena, širok kontinentski šelf. obala se dijeli na tri djela – norvešku (strma i razvedena, duboko more, fjordovi), središnji dio atlantika (VB, Hebridi, Šelandsko otočje, Island, Fra; plitko; rijasi, estuariji, muljevitno dno, jak utjecaj plime i oseke) i pirenejsku (strma, visoka, duboko more, rijasi)
* plićak – veliko gospodarsko značenje – mrijestilišta, ribolov, nafta, plin. Sjeverno i Balticko more – gospodarski značajna, onečišćena, niske obale.
* osnovne značajke zapadnog pročelja – relativno topla mora (važno zimi – golfska struja – bogatstvo zivota, odleđeno more, klimatski uvjeti) i izražene mjene (do 15m, nastanak estuarijskih ušća – velike luke)
* sjeverno more – plitko (100m), nafta, plin, s La Mancheom – među najaprometnijim morskim područjima na svijetu – Roterdam, Bremen, Hamburg, London.. veliko onečišćenje
* Balticko – zatvoreno, plitko (50m), djelovi zaleđeni, mala slanost, obilje planktona
* Irsko – plitko (60m), bogato ribom. Hebridsko more; Biskajski zaljev – opasna plovidba; Norvesko more – ribarstvo, nafta
* južno pročelje
* od Gibraltara do Crnog mora – Sredozemlje.
* Sredozemno more (3 mil km2) – Alboransko more, Balearsko, Ligursko, Tirensko, Jonsko, Jadransko, Egejsko, Mramorno, Crno, Azovsko, Levantsko (upitna pripadnost); malo šelfa (N Jadran); W Sredozemlje - manje, pliće, slabo razvedeno; E dio - veći, razvedeniji, dublji, življeg podmorskog reljefa; obale mora strme i stjenovite, osim uz ušća većih rijeka. tektonske aktivnosti i vulkanizam. toplo (25°C ljeti), slano (36 - 40‰), prozirno (nedostatak planktona), turistički vrlo exploatirano (ekološki problem), neizražene mjene (amplitude oko 1m), izmjena vode svakih 80 godina (ekološki problem), unos štetnih tvari kroz rijeke, manjak pitke vode u priobalju
... tipovi europskih morskih obala
* str. 46 (slike)
* fjordovske (Nor), skarske (Fin), rijaske (Ir), kanalske (Hrv), wattske (Niz) i lagunske (Litv) obale
4. kopnene vode, klima, biljni pokrivač i tlo Europe
.. kopnene vode
... tekućice
* najveće rijeke i porječja u E Europi – širi europski trup, nizine. u W manja, ali brojnija porječja. blizina hidrografskih čvorišta uvjetuje manje rijeke
* glavna kontinentska razvodnica – Gibraltar – Gotharski masiv - Moravska vrata - Valdajska uzvisina - Srednji ural
* razvodnice niske = uspješno povezivanje riječnih sustava
* glavni sljevovi – sljev Atlantskog oceana, Baltickog mora, Sjevernog ledenog mora (najmanji – 1.27 mil km2), Sredozemnog mora (+ Crno more – najveći – 3mil km2), Kaspijskog jezera
* najdulja rijeka s najvećim porječjem (1,4mil km2) – Volga (3688km); kod ušća u Kaspijsko jezero široka do 8km; druga po duljini i veličini porječja – Dunav (2850km), ušće u Crnom moru
* sredozemni sliv – tekućice kratke, s velikim nagibom – HE. najvažnije Rhona, Po, Ebro
* altantski sliv – najvažnija i najprometnija u Europi – Rajna (1326km), na ušću Rotterdam. ostale rijeke – Elba, Seine, Loire, Tajo (/tezhu/), Temza
* balticki sliv – Odra, Wisla, zapadna Dvina, Neva
* sliv sjevernog ledenog mora – sjeverna Dvina (prometno vrlo važna), Pečora (1800km). veći dio godine zaleđene
* režimi svih rijeka uglavnom nivalno-pluvijalni ili glacijalni
... jezera
* mnogobrojna i malena (izuzev Kaspijskog – najveće na zemlji – 370 000km2; sva jezera u Europi – 135 000km 2)
* 3 najveća jezera – Ladoga, Onega, Vanern (Šve) – glacijalnog postanka
* jezera vulkanskog podrijetla (Nani i Albano (Ita)), padom meteora (Kaali (Est)), tektonska (Balatonsko, Ohridsko, Prespansko), te umjetna jezera (u Rusiji na Volgi)
.. klima
... klimatski čimbenici
* oblik kontinenta – Atlantski utjecaj; malo kopna u visokim širinama – dubok prodor toplih struja. širenje trupa prema istoku – povezanost sa Azijom
* razvedenost obale – modifikatorski utjecaj velikih poluotoka i unutarnjih mora
* reljef – relativno nizak reljef – duboko prodiranje toplih zračnih masa. zonalna (E-W, W-E) i meridionalna cirkulacija (N-S, S-N).
* zapadno strujanje – zrak s Atlantika
* morske struje – Golfska (sjevernoatlantska) priječi ulaz santi leda u Barentsovo i Norveško more
* akcijski centri – islandski minimum – ciklogenetsko podrucje (mP). azorski maximum – vrući valovi. sibirski maximum – hladni valovi [[m – maritimni, c – kontinentski, A – arktički, T – tropski]]
* zračne mase – mA, cA, mT, cT – između njih – fronte i frontalne plohe > cikloni – advekcija topline
... klimatski elementi
* temperatura (veća kontinetalnost = veće amplitude)
* padaline (zonalna raspodjela uvjetovana cirkulacijom zraka)
... koppenova klasifikacija klima
* Cf – umjereno topla vlažna klima – srednja, zapadna i jugistocna Europa - -3 - 22°C
* Cs – sredozemna klima – većina Prireneja, Apenini, srednji i južni Jadran, obala Albanije, Grčka – zime blage i kišovite, ljeta suha i topla. ‘klima masline’
* Df – borealna ili snježno-šumska – E Europa, Skandinavija, Alpe, planine Slovacke i Česke
* E – snježna klima – djelovi Skandinavije i Islanda
* BS – stepska klima – S Ukrajina, SE Španjolske, N i NW Kaspijskog jezera – nedostatk padalina
.. biljni pokrivač
* najveći dio flore nastao krajem tercijara. današnji pokrivač rezultat evolucije zemlje, utjecaj današnjih životnih uvjeta i djelovanja čovjeka
* poprečni planinski lanci onemogučili pomicanje vegetacijskih pojasa – siromaštvo vrstama
* pripada eurosibirsko-sjevernoamerickom flornom podrucju – južni dio – listače; srednji dio – crnogorica; sjever – tundra. jugoistočni dio Europe nadovezuje se na iransko-kaspijsko florno područje – prostranstva travnatih zajednica stepa i polupustinja; najmanji dio europe pripada sredozemnom flornom području – autohtone vazdazelene šume pretvorene su u makiju i kamenjare.
* u klimi E – tundra i planinske rudine – trajne zelene busenaste trave, mahovine i lišajevi.
* u klimi Df – prostranstva crnogorice, siromašno vrstama i prizemnim biljem. smreka, bor, jela, aris...
* mješovite šume – južnije od crnogoričnih. pretežito bjelogorica i grmlje, malo četinjača, zeljasto bilje. sastav se mijenja sa kontinentalnošću – atlantska bjelogorična šuma > srednjoeuropska mješana šuma (bukva)
* obale i otoci Sredozemlja – sredozemna šuma i šikara – kseromorfnost (mogucnost čuvanja vode u lišću i stabljici). dalje od obale - hrast medunac, šume crnog bora..
* u klimi BS – stepa i poluustinja
.. tlo
* zonalna tla - tla tundre, podzol (isprano tlo, siromašno hranjivim tvarima), sivosmeđa zemlja, crnica (bogato humusom, porozno), pustinjsko-stepska tla, crvenica (oksidirano, siromašno humusom), umjetno tlo (podleri (Niz)), aluvijalna tla (azonalna, naplavna)
5. ekološki problemi i zaštita okoliša
.. ekološki problemi
* glavna područja rane (teške) industrijalizacije – Wales i srednja Eng, Fra-belgijski bazen, Ruhrsko podrucje, Česko-Šleski bazen...
* kemijska industrija – velika potreba za vodom – situirala se uz rijeke. Industrija kemikalija, farmaceutska industrija, ind. obojenih metala. Toxični otpad
* industrija prerade drva i proizvodnje celuloze i papira – rubovi šumskih pojaseva, jezera, rijeka
* poljoprivreda – umjetna gnojiva (fosfati), insekticidi, fungicidi, pesticidi, konzervansi – visoki prinosi, ali tlo opterećeno, podzemne i površinske vode i zatvorena mora zagađeni (Baltik, Crno more); stočne farme (posebno svinjogojske)
* promet – veliki gradovi – visok udio NO, CO, SO. Velike asfaltirane površine (apsorbirana/reflektirana toplina); Zračni promet..
* turizam – zimski – planinska područja (Alpe – smještajni objekti, deseci milijuna turista), ljetni – sredozemlje (oko 100 mil turista, većina dolazi osobim automobilima, intenzivna gradnja, pritisak na vodoopskrbu)
* problem poluzatvorenih mora – ograničena izmjena vode – Sredozemno (Jadransko, Crno) i Balticko. Izbacivanje onečišćivača u more višemanje regulirano (nafta, balastne vode, kemijski i toksični otpad). Problem ostaju rijeke koje donose otpad – pojava cvjetanja mora – ugrožava ribarstvo i turizam. U Baltiku izmjena vode bolja, ali okružen visokorazvijenim zemljana – dovelo do totalne ekološke degradacije. Crno more – slojevi vode nemaju dovoljno kisika za odrzavanje života – sve velike i najzagađenije rijeke Europe (Dunav, Dnjestar, Bug, Dnjepar, Don..) – crnomorski sliv
* rijeke – plovni putevi koji povezuju velika industrijska sredšsta. Rajna-Dunav – jako onečišćenje, ali se situacija poboljšava (obrada otpadnih voda, strogi propisi, gospdarenje otpacima, promjene u proizvodnim tehnoogijama). Najzagađenija eu rijeka – Elba (Laba). Rijeke se koriste i za hlađenje nuklearnih elektrana
.. zaštita prirode
* prvi eu nacionalni park – 1910. u Švedskoj.
* 1928 – međunarodni ured za zaštitu prirode u Bruxellesu
* 1990ih površina nac. parkova u Europi oko 76 000km2 + 400 000km2 drugih rezervata. kategorije zaštite: znanstveni rezervati (zoo, botanički, paleontološki..), nac. parkovi, spomenici prirode, zaštićeni krajolici, pojedine biljne/životinjske vrste. park prirode – velika prirodna vrijednost, djelomično izmjenjena. zaštićeno oko 16 000 lokaliteta, 2200 većih od 1000ha, 210 nac. parkova
6. stanovništvo
.. razmještaj i gustoća naseljenosti
* 3. kontinent po broju st (700 mil; Azija, Afrika, Europa), 7% svjetskog kopna = 67st/km2 (svijet 47, Azija 88)
* N Europa – 22,5 (Dan 125, Isl 3); E 50 (Češ 130, Rus 26), W 175 (Niz 400, Mon 17 000, Irs 58); S 113 (Mal 1247, CG 50)
* demografsko težište Europe – Niz, Bel, i Njem savezna pokrajina Nordrhein-Westfalen
* najveće aglomeracije – Moskva (14,5mil st), London (12.5mil st), Istambul (12 mil st). 2/3 stanovništva zivi do 200mnv
.. dinamika i razvoj stanovništva
* brz rast od polovice 19.st do pocetka 20.st – demografska tranzicija – od sredine usporavanje – danas praktički stagnacija
* do 15. st. u Europi oko 18% svjetskog st, 1850 – 23%; udio Europe je od 1900. sa 24% u udjelu svjetskog stanovništva pao na 11% 2000. godine; oko 2050. očekuje se da taj postotak iznositi tek manje od 5%
.. prirodno kretanje
* niskonatalitetna i demografski ostarjela Europa bilježi sve intenzivniju prirodnu depopulaciju
* nepovoljne stope prirodnog kretanja, veće očekivano trajanje života od svjetskog prosjeka
* prirodna promjena također vezana za drušveno-gospodarska zbivanja i procese u pojedinim zemljama (neke zemlje sa negativnom promjenom – Est, Let, Lit, Bjelorus, Bug, Češ, Mađ, Rum, Rus, Ukr, Njem Hrv, Ita, Slo…)
* E Europa – najnizi TFR na svijetu (1,27 – Ukrajina 1,12)
* W Europa – najviše očekivano trajanje života na svijetu – 79 godina
* uzroci pogoršanog kretanja smrtnosti istočnoeuropskog stanovništva – pogoršanje zdravstvene zaštite, porast nezaposlenosti, slaba zaštita na radu, pad životnog standarda, povećanje ovisnosti (alkoholizam), smrtnost u eko incidentima...
* stanovništvo Europe prošlo kroz etapu demo tranzicije i ušlo u zrelo razdoblje posttranzicijske etape. demo tranzicija (počinje s tranzicijom mortaliteta) započinje u Fra sredinom 18. st; W i NW Europa u prosjeku su prolazile kroz tranziciju oko 150 godina – prijelaz 19/20.st – demografksa ekspanzija.
* smanjivanje nataliteta povezano sa industrijalizacijom, urbanizacijom, većim obrazovanjem
* zemlje W Europe završile tranziciju do kraja 1970ih (osim Irske; u Fra i ranije)
* st. W Europe – značajke – nizak/smanjujuć natalitet, nizak mortalitet s tendencijom porasta, porast izvanbračne djece, porast izvanbracnih zajednica, porast broja razvoda, porast troškova školovanja i uzdržavanja starijih, povećanje udjela starog stanovništva
.. prostorna pokretljivost
* napredak u obradi zemlje > povećanje seoskog st > agrarna prenapučenost > migracija u grad/novi svijet
* prekomorska migracija između 1820. i 1930. – 55-56 mil. ljudi – «velika migracija» - višak poljoprivrednika, bolest vinove loze > privlačnost američkih humusnih ravnica (N Am. prerije, S Am. pampe)
* razvoj parobroda – sigurniji, brži i jeftiniji prijevoz (do tada, skoro 1/5 migranata umirala na putu) – pojava privremene migracije
* 3 velika vala prekomorske migracije – od Napoleona do 1880. (stara migracija, stanovništvo NW Europe), od 1880. do 1930. (nova migracija, S, dio srednje i E Europa), od WWII do danas (nije tako diferencirana, značajnija struja iz E Europe)
* glavne zemlje iseljavnja – Irska, VB, Njem Šve, Nor, Špa, Ita, Grč, A-u, Rus, Polj
* Irska – bolest krumpira – “velika glad” – 1820-1860. – 2 mil Iraca iselilo u SAD – jedina zemlja Europe koja je u prvoj polovici 19. st imala duplo više st. nego danas
* VB – iseljavanje u kolonije – SAD i Australija; opada početkom 20. st, na vrhunac gospodarske moći; Njem – do 1930. 6 mil migranata – Brazil, Čile; Ita – 1871-1910. 11 milijuna migranata (prva po apsolutnom broju) – SAD, Argentina, Čile; Špa i Portugal – kolonizacija S Am;
* međunarodna migracija radne snage po Europi – WWII – 15 mil ljudi E >W. i kasnije isti migracijski tok zbog političkih kriza. nakon 1950ih gospodarski razvijeni – aktivna politika prihvaćanja radne snage iz nerazvijenih (Ita, Špa, Por, Grč, Yu, N Afrika, Tur, Irs, Fin). najveći udio stranaca – Lihtenstajn (1/5), Luxemburg (1/10), Švicarska, Austrija; 1970ih – vrhunac radnih migranata – Njemačka 2 milijuna, Francuska 1,5 milijuna, Švicarska 0,5 mil.. W i N Europa ukupno oko 5 mil; glavne zemlje njihovog podrijetla – Ita, Tur, Yu (0,5mil)... gastarbeiter – gostujući radnik. ograničena radna prava, privremene boravišne dozvole, uglavnom teži fizički poslovi. s vremenom su privremeni vanjski migranti postajali trajni. trend usporen 1990ih, 2000ih opet uzlazan. po apsolutnom broju stranaca prednjače Njem (2 mil. Turaka), Fra i VB, po relativnom Luxemburg (60%), Švicarska i Austrija. 2/3 radnika iz Europe, 1/5 iz Afrike, 1/10 iz Azije
.. biološki sastav
* sastav prema spolu i dobi
* obilježen društveno-gospodarskim zbivanjima
... sastav prema spolu
* brojčani odnos muškog i ženskog st., povezan sa društveno-gospodarskim i kulturološkim značajkama prostora. nerazvijena društva – veća smrtnost žena, razvijena – muškaraca = u svim zemljama Europe više ženskog nego muškog st. (koef. feminiteta 108). na istoku neravnoteža m/ž veća nego na zapadu. opća tendencija porasta koef feminiteta sa porastom životne dobi (Hrv kf>65 162, Estonija 206)
... sastav prema dobi
* određuju ga rodnost (ugrubo najvažniji činitelj), smrtnost, migracije, krize, ratovi, prirodne katastrofe... u Europi niska rodnost i produljen životni vijek = najstarije stanovništvo na svijetu (Afrika najmlađe, 12 puta manji index starosti). sve zemlje osim Albanije – izrazito staro stanovništvo. prosječna starost eurospkog stanovništva – 40 godina, svjetskog 28. najstarije st svijeta – Japan (43), Ita i Njem (42), ... Hrv (40,6). Francuska je prva pocela ‘stariti’, tendencija povećavanja u većini eu zemalja.
* posljedice starenja – usporava stopu rasta st, smanjuje stopu rodnosti, povećava opću stopu smrtnosti, smanjuje migraciju st, daljnje pogoršava sastav prema dobi i spolu, starenje radnog kontigenta. socijalne implikacije – osiguravanje kvalitete života starog stanovništva – skrb, njega, smještaj – nedostatak sredstava, pritisak na socijalno osiguranje, opterećenje fondova, društvena napetost, politički sukobi akitvnog st i umirovljenika. gospodarske posljedice – obujam odljeva i starenje radne snage (teže prilagodljiva tehničkom napretku, niža produktivnost, nepoduzetnost...), struktura potrošnje – slab učinak na tehničke novitete, značajan na ljekove i zdravstevene usluge. eu trosi 25% proračuna na mirovine i zdravstenu skrb. procjena 2050 – 50%. rješenje u imigraciji radne snage iz slabije razvijenih zemalja.
... dobno-spolni sastav (piramida)
* sve zemlje osim Albanije – regresivni tip dobe piramide (onaj sa škembom)
.. društveno-gospodarski sastav stanovništva
... sastav prema djelatnosti
* društveno-gospodarska razvijenost tumači se udjelom glavnih sektora
* profesionalizacija poljoprivrede = smanjenje prvog sektora i poljoprivrednog st.
* eu društvo pripada uslužnom tipu koji prlazi u informacijski, većina zapolenih u tercijarnom sektoru (III – II – I). prevlast tercijarnog sektora – N i W Europa – razvijena trgovina; S – turizam
... brak, obitelj, kućanstvo
* sve manje brakova, sve više razvoda (rijetko ponovno sklapanje braka), manje djece, sve više izvanbrače, starije rodilje.
* povećava se udio osoba koje nisu u braku kao i razvedenih (Belgija i Švedska – vise od 500 razvoda na 1000st. Rusija rekorder – 800)
* deinstitucionalizacija obitelji
* porast broja kućanstava uz smanjenje broja članova. povećanje udjela jednočlanih kućanstava. veće naselje – više samačkih kućanstava
.. narodnosni i jezicni sastav
... nardnosni sastav
* šarolik
* identifikacija naroda – povijesno-etnografski, kulturno-gospodarski, jezični i drugi kriteriji
* po jezičnom obilježju
* slavenski narodi (Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci, Poljaci, Česi, Slovaci, Bugari, Slovenci, Hrvati, Bosnjaci, Crnogorci, Srbi, Makedonci), germanski (Englezi, Norvežani, Švedani, Danci, Nijemci, Nizozemci, Flamanci, Frizijci, Islanđani) i romanski (Portugalci, Španjolci, Galisijci, Katalonci, Francuzi, Valonci, Retroromani, Talijani, Rumunji,...) + ostali narodi indoeuropskog podrijetla (Albanci, Letonci, Litavci, Grci, Škoti, Velšani, Irci, Bretonci).
* ugrofinski – Mađari, Finci, Estonci, Laponci, Karelijci.
* turkijski – Kazasi, Baskirci, Tatari, Gagauzi, Turci
* izvan spomenutih skupina – Baski, Židovi, Romi.
* tipovi stanovništva prema narodnosnom sastavu – homogeno (>80% 1 etnička skupina – Irci 93%), heterogeno, bimodalno (dvije glavne etničke skupine – Belgija – Valonci 58%, Flamanci 33%), trimodalna (3 etničke skupine – BiH – Muslimani 44%, Srbi 31%, Hrvati 17%). u Europi prevlast jednonarodnih drzava; na zapadu manje problema višenarodnih zajednica nego na istoku.
.. jezični sastav
* indoeuropska jezična skupina – 443 jezika, s 50 dominira u Europi
* obitelj: indoeuropska – skupina: germanska (danski, engleski, islandski, nizozemski, norveški, njemački, švedski), romanska (francuski, katalonski, retroromanski, rumunjski, španjolski, talijanski), slavenska (bjeloruski, bosanski, česki, hrvatski, makedonski, poljski, ruski, slovački, slovenski, srpski, ukrajinski), keltska (irski, velški, škotski), baltička (litavski, latvijski/letonski)
* obitelj: uralo-altajska – skupina: ugro-finska (estonski, finski, mađarski, laponski, karelski), altajska (turski, tatarski)
* baskijski, malteški
.. religijski sastav
* hebrejsko-kršćanski i grčko-rimski temelji
* Konstantin 313. prihvaća kršćnstvo – dominantna eu religija
* 1054. raskol rimkatoličkog i pravoslavnog kršćanstva – ipak, presudan događaj – pad Carigrada 1453, novo utočište pravoslavlja – Moskva («treci Rim»)
* 16. stoljeće – reformacija – zapadni kršćani se dijele na protestante i katolike. Religijski pluralizam
* 1990ih – u eu 74% kršćana (520mil ljudi), od čega – katolika 50% (Por, Špa, Fra, Ita, Aus, Malta, Hrv, Slo, Mađ, Češ, Slov, Polj), protestanata 23% (Skandinavija, Island, VB, Nizozemska), pravoslavaca 27% (Srb, Grč, Mak, Bug, Rum, Rus)
* Islam – Turci ga učvrstili u SE Europi – Albanija, Bosna, Kosovo, dio Bug i Mak; u eu 20 mil muslimana, uglavnom suvremeni imigranti (Fra i Njem po 2,5 mil muslimana, VB 1,5)
* Judaizam (Židovi) – broj im se stalno smanjuje (trenutno oko 1,3 mil - ½ u Fra, 0.5mil u Rus)
* Hindusi – sredina 90ih – oko 600 000; budisti – 400 000, sikhi – 400 000; uglavnom u VB u većim gradovima
* Individualizacija religije – believing without belonging – odbacivanje svake institucionalizacijske prisile
7. grad i urbanizacija europe (razvoj gradova i prostorne razlike)
.. razvitak gradova
* ¾ stanovništva živi u gradovima
* 90ih – vise od 30 milijunskih gradova
* osnovna mreža gradova nastala u antici; najveći broj današnjih gradova nastaje od 12. do 14. st. (zbog feudalnih odnosa – velika politička rascjepkanost). osim na feudalnim posjedima, gradovi nastaju i oko župa, biskupija i nadbiskupija. važnost trgovaca i obrtnika
* pojavom slobodnih kraljevskih gradova (Gradec 1245.) javlja se novi sloj društva – građanstvo
* 16. stoljeće – kolonizacija, centralističke nacionalne države, razvoj manufaktura i trgovine = nagli rast postojećih gradova
* u Njem od 16. do 19. st. predindustrijski “građanski” grad (hanza), prinčevski gradovi (upravna funkcija – mannheim npr.), sveučilišni (Heildeberg), biskupski (Wurzburg)
* utjecaj humanizma i renesanse. u rensansi i baroku – elementi planske, humanizirane gradnje. pravilni oblici ulica, prostrani trgovi, složeni obrambeni sustavi (Elas, najveća barokna utvrda na svijetu)
* 19. stoljeće – urbana explozija – gradske aglomeracije – glavni poticaj daje industrijalizacija – masovna migracija selo > grad
* primjer Londona – 1800. – 800 000; 1850. – 2,3 mil st; 1910. – 7,2 mil st., danas skoro 14 mil
* diferencijacija zona u gradovima – radne, stambene, rekreacijske. osovina širenja grada – željeznica
* danas – nastanak metropolitanskog grada – cirkulacija, seljenje u okolicu, suburbanizacija, prigradske zone i satelitska naselja..
.. prostorne razlike
* udio gradskog st. 2004 – N Europa 80% (Island 94, Finska 62); E Europa 68% (Česka 77, Moldavija 45); W Europa 81% (Belgija 97, Austrija 54); S Europa 74% (Malta i Italija 90, Albanija 42)
* kulturni krugovi se razlikuju po uporabi građevinskog materijala, obliku kuća, rasporedu ulica, itd – južnoeuropski (sredozemni), srednje i zapadnoeuropski, sjevernoeuropski, istočnoeuropski i rusko-sovjetski; hrvatski se mogu svrstati u srednje i južnoeuropski
.. urbani sustavi
* zbog gospodarskih i političkih čimbenika mogu biti nepravilni (prenaglašeno jedno središte, velika razlika između njega i sljedećeg grada – Fra, Grč, Aus, Rum, Hrv) i pravilni (Ita, Švi, Njem)
* nacionalni urbani sutavi – otvoreni i zatvoreni – ovisi o poitičkim prilikama; ex socijalisticke zemlje – najveći stupanj zatvorensti
* stvaranje hijerarhije medu gradovima na europskoj razini
* gradovi s većom dostupnošću dobivaju obilježja metropola – čvorista svih vrsta prometa (Milano, Munchen) s internacionalnim funkcijama (Bruxelles)
8. poljoprivreda
.. opća obilježja
* smještaj svakog pojedinog oblika poljoprivrede određen je obilježjima klime, vode, tla, padina i nadmorske visine (model optimuma i ograničenja). s udaljenošću od optimalnog smještaja, uvjeti (temp, vlaga, nagib, tlo) postaju gori
* zakon smanjujućeg rasta prinosa – u početku veličina ulaganja proporcionalna rastu prihoda, s daljnjim ulaganjima prihodi se sve sporije povećavaju, dok se na kraju ne prestanu povećavati – primjer pretjeranog gnojenja; prihodi mogu i opadati
* nasljeđivanje posjeda ovisi o društvenim i gospodarskim značajkama iskorištavanja zemljišta, te fizionomskim obilježjima prostora. N Europa – nasljeđuje se cijeli posjed (majorat/minorat). romanske i germanske zemlje – (nejednaka) dioba posjeda (kći/sin). rascjepkanost imanja = slab dohodak
.. prostorne razlike
* ovise o svemu – kulturno-prirodno-geografskim značajkama (geo širina, visina, kulture koje se uzgajaju…)
* nako WWI – istočni dio (SSSR) – ukinuto privatni posjed – kolektivizacija – državna (sovhozi) i zadružna (kolhozi) dobra. utjecaj SSSR-a se širi, ali zaobilazi Poljsku i Jugoslaviju (postoje ograničenja)
* ostale zemlje Europe – tržišno gospodarstvo – specijalizacija – povećanje površina gospodarstava, povećana produktivnost i prinosi. poticaj u poljoprivredi nakon osnivanja EEZ-a. Načela zajedničke agrarne politike – sjedinjenje nacionalnih tržiša, prednost vlastitim poljoprivrednim proizvodima, sigurne cijene – postupno ukidanje carina i snižavanje cijena
* danas u eu viškovi žitarica, mlijeka, goveđeg mesa i vina
.. problemi europske poljoprivrede
* intenzivan razvoj = ekološki problemi – umjtna gnojiva, zaštitna kemijska sredstva, razbijanje prirodnih biocenoza, erozija zemljišta
* problemi za zdravlje ljudi – GMO, kravlje ludilo (ESB) – cijena zdravlja na uštrp profita (agrobiznis, industrija hrane)
* iskorištavanje otpada klaonica, bolnica i restorana u prehrani stoke; antibiotici, dioksini, hormoni rasta u mesu (posebno perad)
9. industrijski razvoj i struktura energetskih izvora
..industrijski razvoj
... opće značajke
* industrijski je razvoj Europe prosao kroz tri faze:
* 1. faza – predindustrijsko razdoblje – razvijene manufakture i kućni obrti. izum parnog stroja (Watt 1769); razvoj tekstilne pa metalne i metaloprerađivačke ind; lokacijski faktor – pogoni blizu ležista ugljena; pojava željeznice (1825)
* 2. faza – motor s unutarnjim izgaranjem i električna energija; razvoj petrokemijske, elektrokemijske i kemijske ind; lokacijski faktor slabi. potreba za kvalificiranom radnom snagom. automobilizacija; dnevna cirkulacija.
* 3. faza – započinje 1960ih – razdoblje elektronike i informatike. genetika, farmaceutika, elektronička industrija. važna blizina komunikacija. pojava čiste industrije. vrlo pokretljiva radna snaga.
.. lokacija industrije
* rana industrijalizacija eu u pocetku (18/19.st) temeljena na iskorištavanju toplinske energije kamenog ugljena. zemlje u kojima ga je nedostajalo, polovicom 19. st. koriste vodeni potencijal. endogene industrije – vezane za nalazišta prirodnih izvora
* 20. stoljeće – glavni energent – nafta (koja se ugl. uvozi) – nove industrijske regije, stare se šire (Londonska i Pariška zavala). industrija većih gradova razvijena zbog radne snage, kapitala, infrastrukture i tržišta
* alogena industrija – udaljena od sirovina. veliki industrijski koncerni – ekonomija obujma – okrupnjavanje industrije s dislociranim pogonima, sa središtima u nacionalnim jezgrama – Royal Dutch/Shell group, Daimler-Benz, Siemens, Volkswagen, British Petroleum, Unilever, Nestle, Fiat, Renault... najvažnije industrije koje su obilježile rast Europe – stare (textilna i crna metalurgija) i nove (kemijska i automobilska)
... tekstilna industrija
* stara, radno intenzivna industrija; blizu ugljenokopa i vodenih tokova
* konkurencija iz prekomorskih zemalja; pojava sintetičkih materijala
* napredak jedino u modnoj konfekciji (Milano, Pariz, London)
* eu bila vodeći svjetski proizvođac tekstila – danas primat preuzima Kina (jeftina radna snaga)
... crna metalurgija
* zapravo industrija čelika; nakon WWII smanjuje joj se značaj
* velika ulaganja – postaje konkurentna na svjetskom tržištu
* Njemačka najveći proizvođač, pa Ita, pa Fra
* 1990ih – kriza – kvalitetan i jeftin čelik s dalekog istoka
... kemijska industrija
* dvije faze - starija (ugljen – karbokemija), i novija (nafta – petrokemija). tri tipa lokacije kem. ind. – na ležištima sirovina , na prekrcajnim mjestima (rafinerije u lukam) i blizu tržišta (kozmetička, farmaceutska).
* raznolika proizvodnja, mnogo samostalnih grana (farmaceutska, ind. boja..), velike tvrtke i multinacionalne kompanije, visoka ulaganja u istraživanja i razvoj. najjača kem ind – Njem Fra, VB i Ita. Najveće eu ind. – Glaxo+Smith-Klein-Beetcham, Beninger, La Roche… rast usporen, konkurencija iz Azije; farmaceutika najbrže rastuća
... automobilska – razvoj krajem 19. st., 1930ih – pokretna traka, spajanje malih firmi – 1930ih VB drugi svjetski proizvođač automobila. suvremena proizvodnja automobila u eu – velik broj pogona i pratećih poduzeća, gradska industrija (locirana u većim centrima), velika uloga u ind. strukturi (troši puno sirovina), zapošljava puno ljudi, velika dobit. najveći proizvođači – Ita – Fiat, Njem – VW, Audi, BMW, Opel, Mercedes, Fra – Renault, Peugeot, Citroen; pritisak dalekog istoka. japanske i korejske tvornice u Europi; da bi opstali, veći proizvođači kupuju manje (npr. VW – SEAT i Škodu), udružuju se (Peugeot-Citroen), otvaraju pogone u E Europi
... prehrambena
* najraširenija, najveća vrijednost proizvodnje; zapošljava 2% zaposlenih u EU
* najveće tvrtke – Nestle (Švi) i Grand Metropolan (Fra)
... elektronska industrija
* od ‘90ih glavna poluga rasta industrijaliziranog svijeta. najjaci proizvodaci – Njem Fra, Ita, VB, Niz; Europa – najveće tržište elektronike u svijetu; zaostaje za japanom po ulaganjima i tehnologiji
.. struktura energetskih izvora Europe
...ugljen
* važan hercinski kameni ugljen; trokut teške industrije: Lille – Saarbrucken – Ruhr (tu se nalaze glavni ugljeni bazeni Fra, Bel, Niz i Njem); polovicom 20st. taj prostor davao 95% kamenog ugljena ECSC-a. Poljska – Gornja Šleska.
* VB – kriza ugljena nakon WWII – ’47 – 900 ugljenokopa sa 900 000 rudara; ’57 – 100 rudnika sa 140 000 rudara.
* ECSC je ‘60ih dobivao 2/3 energije iz ugljena, 20 godina kasnije tek 1/5.
* najveći proizvođaci kamenog ugljena 90ih – Poljska (130mil t), VB (67mil t), Njem, Česka, Slovačka; danas samo u profitabilnim bazenima; u Niz i Bel obustavljeno.
* u Europi smanjena potrošnja ugljena zbog – energija se lakše prenosi od ugljena, površinska ležista iscrpljena (dublje kopanje, veći trošak), problem radne snage i zagađivanja okoliša, domaćinstva manje koriste ugljen za loženje, konkurencija nafte i ugljena iz drugih dijelova svijeta
... nafta
* krajem ‘50ih potrošnja raste 10% godišnje; lakše se prevozi nego ugljen; ‘90ih Europa trosi 1/3 nafte proizvedene u svijetu (50mil t), uglavnom dopremane s bliskog istoka; do ‘70ih zlatno doba nafte.
* 1974. ‘prvi naftni šok’ - cijena barela skočila na 20$.
* 1980/81. ‘drugi naftni šok’ – Europa siromašna naftom – istraživanja na moru – off-shore; značajno sjeverno more – Norveška skupina bušotina oko Ekofiska (Ekofisk – prva bušotina za exploataciju nafte na moru ikad), Forties skupina (BP), Shetlandsa skupina – danas najznačajnija. Norveška i VB najveći proizvođaci nafte Europe
...zemni plin
* dosta rezervi (Nizozemska, Sjeverno more, NW Njem,..), sve značajniji
... hidroenergija
* početka korištenja krajem 19. stoljeća; u korištenju prednjači Alpski prostor i Skandinavija.
* tri faze iskorištavanja
* 1. iskorištavaju se prirodni padovi rijeka i grade se protočne hidroelektrane,
* 2. prijenos energije, grade se akumulacijske hidroelektrane (jedna od prvih – Kaprun, rijeka Salzach, Austrija)
* 3. uređivanje riječnih dolina i tokova bogatih vodom, grade se protočnoderivacijske HE, brane, i akumulacijska jezera
... nuklearna energija
* VB i Fra; blizina područja velike potrošnje, uz vodene površine (hlađenje); od ’87. u W Europi nema novih planova za gradnju NE radi zaštite okoliša. ‘90ih zemlje s najvise NE – Fra 56 (¾ energije), VB 37, Njem 21, Šve 12, Švi 5
... alternativni (obnovljivi) izvori energije
* vjetar (Danska), sunce, geotermalna (Island – 100% potreba). stalan rast. veliko početno ulaganje i troškovi proizvodnje. svi se ti energenti koriste za proizvodnju električne energije
10. trgovina i turizam
* tercijarni sektor – 60% aktivnog stanovništva. nakon naftnih šokova, samo u Njem i VB oko 6 mil radnika napušta industriju
* razvoj high-tech industrije. u Europi ‘70ih i ‘80ih u tercijarni sektor prelazi skoro 20 mil ljudi.
.. trgovina
* EU ‘90ih – 40% svjetske trgovine, danas tržište sa 500 mil. ljudi; suočeno sa druga dva jaka trgovačka centra – N Am i E Azijom. najsnažnije izvoznice EU su Njem Fra, Ita, VB, Niz i Lux.
* razlozi velikog udjela u EU u svjetskoj trgovini – visokorazvijena industrija koja ovisi o uvozu sirovina; visoka urbanizacija i životni standard = visoka potrošnja = veliko tržište; slobodna cirkulacija dobara; uvoz i izvoz hrane (Niz – povrće, Špa i Ita – voće, Fra i Ita – vino, Dan i Njem – mliječni proizvodi); jaka međusobna trgovina zemalja članica (60% ukupne trgovine); prevladavaju industrijski proizvodi; razvijena trgovina na malo.
.. turizam
* pojave i odnosi koje proistjeću iz putovanja i boravka posjetioca u nekom mjestu nevezano poslom. bitna i rekreacija – obnavljanje psihofizičkog stanja pomoću odmora i razonode. Europa turistički najrazvijeniji prostor svijeta, kako ishodišno tako i receptivno mjesto – 60% prihoda svjetskog turizma. 85% gostiju iz neke druge eu zemlje.
* nekoliko tipova turističkih zemalja – koje uglavnom daju turiste međunarodnom tržištu, koje uglavnom primaju turiste, koje puno daju i puno primaju, i one koje su izvan svjetskih turističkih tokova. turisticke zemlje – koje u turizmu imaju pozitivnu bilancu (veći prihod od stranaca nego odljev novca svojih stanovnika)
* glavna ishodista – Njem Niz, VB, vrlo negativna bilanca; glavne prihvatne sa najpovoljnjom bilancom – Špa, Fra, Ita, Aus
* 1841. prva turistička agencija – Thomas Cook. kraj 19.st – prve turističke regije – Azurna obala, Ligursko primorje. pojava i planinskih turistickih regija (Švicarska); zimski turizam u početku na mediteranu, ljetni i lječilisni u Alpama (St. Moritz); nakon WWII explozija turizma.
* glavni poticajni i privlačni čimbenici Europe kao turističke destinacije
* poticajni – visok standard, slobodno vrijeme, psihološki i socijalni (stress gradskog života), uloga masovnih medija i tursitičkih sajmova, prometna dostupnost.
* privlačni – prirodne znacajke (Mediteran, Alpe, krajolik, klima, ekoturizam), povijesna, kulturna i vjerska središta, izletnička područja, visoka razina usluge
* pet tipova turističkih prostora – turisticke četvrti gradova, primarni turistički prostori (stari – Azurna obala, Opatija; novi – nakon WWII – zapadna Istra), planinski prostori (Švi, Aus), područja seoskog turizma, zaštićeni turistički prostori (švicarski tip – stroga zaštita; američki tip – nac. parkovi)
* utjecaj na velik broj ljudi, direktno i indirektno. utjecaj na okoliš – opterećenje prostora
11. promet europe
.. opće značajke
* u prometnom smislu najvažniji dio svijeta. vrlo razvijene sve vrste prometa (cestovni, željeznicki, riječko-kanalski, cjevovodni, pomorski i zračni)
* ključna uloga velikih gradova – vrlo složene prometne mreže.
* izumi koji su potakli razvoj prometa – parni stroj, motor s unutarnjim izgaranjem, dinamo-stroj, tračnice, gume, željeznica, automobil
* stalni tehnološki napredak – 3 razdoblja – razdoblje kolnih cesta, starog riječnog prometa i jedrenjačke polovidbe na moru; razdoblje željeznica i parobrodarskog prometa; razdoblje automobilskog i zračnog prometa i suvremenih telekomunikacija
* za promet važno IV poglavlje Rimskog ugovora iz 1958. – organizacija učinkovitog prometa, smanjenje prijevoznih troškova, ukloniti prepreke na razini Zajednice (EEZ > EU), ukloniti tehničke, granične, carinske i političke prepreke, svi sudionici u prometu u istom položaju, koordiniran razvoj na razini zajednice.
* posljedice zajedničke prometne politike – transalpski cestovni tuneli, brze željeznice (TGV, ICE – Intercity Express), jačanje kombiniranog prijevoza, novi aerodromi; jaki razvoj mreže autocesta; u početku osnivanje koridora u smjeru N-S, kasnije W-E
* jaka integracija kontejnerskog i multinodalnog prijevoza (kamion-željeznica-brod, autovlakovi, željeznica-avion)
* skraćivanje vremena putovanja, veća rentabilnost... – ekološki problemi.
.. cestovni promet
* javlja se početkom 20.st, nagli razvoj ‘60ih. automobilizacija – čimbenik gospodarskog napretka, pokretljivosti stanovništva, razvoja gradova, organizacije prostora...
* 1990ih - Njem 35 mil. autmobila, Ita 31 (najveći prosjek auta po st.), Fra 30... prosjek 2-3 automobila po st. i oko 10 000 putničkih km godisnje
* razvoj kamionskog prometa
.. željeznicki promet
* 1825. prva pruga u Engleskoj (Stockton – Darlington)
* velika expanzija željeznice – 1850 – 24 000km, 1900 – 280 000km, 1920 – 380 000km = 1/3 svjetke željeznicke mreže
* najveća gustoca pruga u Belgiji
* najintenzivniji prijevoz industrijsko-rudarsko bazeni > grad; kasnije i putnika (gradovi; velike udaljenosti – transkontinentalne)
* pada u krizu s razvojem automobilizacije, ponovni interes u ’60-ima – zasićenje cestovnog i zračnog prometa – elektrifikacija i osuvremenjivanje za veće brzine – važno međugradsko povezivanje (ICE), udaljenosti od nekoliko stotina km
* ‘70ih razvoj TEE-a (Transeurope Express) za putnike i TEEM za robu; veliki uspjeh TGV-a (max brzine preko 570km/h)
* Njem, Ita, Špa, VB.. – uređivanje oko 30 000km pruga
.. zračni promet
* najmlađi obli prometa, naintenzivniji razvoj
* eu čvorista svjetskog značaja – Frankfurt, London, Moskva, Pariz; i unutareuropskog – Rim, Madrid, Berlin, Zurich, Amsterdam
* luke privlace usluzne djelatnosti (putnicke agencije, duty free...)
.. riječno-kanalsko-jezerski promet
* ‘unutrašnja plovidba’; jak razvoj između svjetskih ratova – kanal Mittelland (Njem, 357km), Volga-Moskva, opće uređenje tokova, kanaliziranje
* najvažniji sustavi plovnih puteva – Rajnsko-dunavski i Volški
* najprometnija rijeka Europe – Rajna, plovna 880km od ušća, prolazi gusto naseljenim podrucjima, plovidba moguća cijele godine. Duisburg – najveća europska riječna luka
* 1992 – otvaranje Rajna-Majna-Dunav – transkontinentalni put od Sjevernog do Crnog mora, gradio se 70 godina, najteža dionica Nurnberg-Kelheim – u 100km svladana visina od 100m
* Dunav manje važan – prolazi kroz slabije razvijene zemlje s manjom međusobonom robnom razmjenom, Crno more zatvoreno i manje važno od Sjevernog
* Volga – najdulja eu rijeka, 17 000km dug sustav kanala, moguća plovidba do Crnog, Baltičkog i Bijelog mora.
* Kanal Volga-Don – moguć izlaz na toplo more (Azovsko > Crno > Sredozemno)
.. pomorstvo
... opće značajke
* pomorstvo – sve djelatnosti i vještine vezane uz more i njegovo iskorištavanje
... brodarstvo
* do WWII izrazita dominacija, pod zastavama eu registrirano vise od pola svjetske tonaže. danas oko 30%, tendencija konstantnog smanjivanja – razlog – opće povećanje svjetske tonaže, prelazak pod ‘jeftinije zastave’
* u eu predvode Grčka, Norveska, Malta, VB – sve bilježe pad osim Malte koja je jedna od pogodniji zastava u svijetu
... razvoj luka
* neke jos iz antike; 19. st, razvoj parobroda i željeznice – razvoj velikih i tehnički opremljenih luka
* nakon WWII explozija pomorskog prometa – specijalizacija brodova (tankeri, kontejnerski..). prilagođavanje postojećih luka za brodove s dubokim gazom ili gradnja izdvojenih lučkih bazena (posebice kod luka s velikom amplitudom plime i oseke) – specijalizacija luka
* na eu obalama oko 130 luka s prometom većim od 5 mil t godišnje – Rotterdam (300mil), Antverpen (100mil), London, Le Havre, Hamburg, Marseille; 2/3 svih eu luka s teretom većim od 5 mil t nalazi se na atlantiku – najviše u VB (20). 1/3 na Sredozemlju – najvise Italija (18). Najveća sredozemna luka – Marseille
________________
drugi dio
12. regionalni razvoj, regionalno diferenciranje Europe
.. geoekonomska regionalizacija
... opće značajke
* 208 regija (EU15) – Heartland je jezgra. Zatvara peterokup Amsterdam – London – Pariz – Luxemburg – Bonn, u centru Bruxelles. Glavne značajke Heartlanda – poljoprivreda visokodohodovna i visokoproduktivna, iskorištavanje ugljena, nafte, hidroenergije, restrukturirana i high-tech industrija, velika mobilnost ljudi i roba, velika koncentracija stanovništva, visoka razina urbanizacije, visok BDP (Porajnje, Bruxelles, London, Pariz), velika prometna čvorišta
* ‘europska banana’ – razvojna osovina Europe – London – Bruxelles – Milano (tzy. Lotaringijska os)
* 4 osnovna tipa regije u EU15 – regije jezgre, regije stabilnog razvoja, stare ind. regije, periferne regije
Jezgra
Periferija
Visoka razvijenost
Ovisnost o I. sektoru
Središnji smještaj i perspektivna gospodarstva
Slab prustup prosperitetnom području
Visoka razina usluga
Slabo razvijene usluge
Veće mogućnosti zapošljavanja
Ograničeno zapošljavanje
Centri odlučivanja
Malo gradskih centara
... regije jezgre
* kriteriji za njihovo izdvajanje – stabilan populacijski razvoj, visoka koncentracija stanovništva, urbanizacija i ekon. aktivnost
* regije jezgre EU15 – rajnski prostor, veliki Pariz, osovina London – Manchester, zapad Padske nizine
* područja jezgre sa sekundarnim značenjem – Hannover – Braunschweig, Marseille, Lyon, Madrid, zona oko Bilbaoa, Barcelone, Beča, južna skandinavija, 5 aglomeracija Švicarske, Helsinki, Goteborg, Stockholm, Oslo
* problemi – onečišćenje, zakrčenost u izgradnji (prometna infrastruktura)
... regije stabilnog razvoja
* u blizini regija jezgre, bez negativnih razvojnih problema.
* prosperitetna poljoprivreda + potrošačka industrija.
* razvijen III. sektor
* uglavnom su to rezidencijalna područja s velikom moblinošću radne snage i kapitala
* npr : East i West Midlands (Eng), Champagne i istočna Normandija (Fra), Toscana, Venezia-Giulia, Bologna, Firenza, Venetto (Ita), istočno od Rajne, Kassel, Gottingen (Njem)
... stare industrijske regije
* važne u prvoj industrijskoj revoluciji, razvlie se na osnovi ugljena
* nakon WWI kriza (South Wales, Clydeside, NE England)
* u regijama bliže Heartlandu (Ruhr, Birmingham) – restrukturirana radna snaga, nove tehnologije
... periferne regije
* regije ispod prosjeka EU15
* često nepovoljni prirodni uvjeti, brdoviti prostori s malo obradivih površina (Centralni masiv (Fra), Lika i Gorski kotar (Hr))
* npr : većina Grčke, jug Italije, djelovi Španjolske, Portugala, Škotske, sjever Švedske i Finske, istočna Nizozemska, Ardeni (Bel), prkatički sve nove države članice
* dva načina rješavanja neravnomjernog razvoja – u početku na nacionalnoj razini, kasnije uz pomoć EU fondova
.. geografske regije
* regije – geografski pojam – kraj, predio, oblast, pokrajina u kojoj se isprepliću društveni, gospodarski i geografski čimbenici
* u geografiji – fizionomske (homogenost elemenata prirodne osnove) i funkcionalne regije (homogenost funkcija).
* nodalna regija – područje gravitacije određenog središnjeg mjesta
* problem određivanja regija – ovisi o autorovom pristupu, odabranom načelu, vremenu određivanja regije
* Europa u 5 cjelina – jezgra, područje sjevera, juga, zapada i istoka
* mnogo prijelaznih regija/država[1] –Por, Špa, Fra (S/W), Nor, Swe, Fin, Dan (N/W), Est, Let, Lit (N/E), BiH, CG, Srb, Kos, Mak
* zapadna – Fra, UK, Benelux, Irska – sve uz La Manche (osim Lux), visokorazvijene, postindustrijske, ex kolonizatori
* problemi : neravnomjeran razvoj, gustoća industrije u velikim gradovima i lukama
* sjeverna – Nor, Šve, Fin, Dan, Isl, Est, Let (Lat), Lit – slabije naseljene, prirodna bogatstva, kulturna sličnost (protestanti)
* srednja – Njem Švic, Aus, Polj, Čes, Slovačka, Mađ, Slo, Rum, Hrv (populacijsko težišta na kontinentu) - važan prometni položaj, većina bez izlaza na more, ali povezane sa lukama, kulturna bliskost, razlika zapad/istok (ex socijalističke)
* južna (sredozemna) – Ita, Grč, Alb, Mal, Špa, Por + patuljaste – malo zemlje za poljoprivredu, turizam, litoralizacija
* jugoistočna – Rum, Bug, Srb, CG, Bih, Mak, Kos – slaborazvijene, ex socijalističke, prometni pravci EU – SW Azija
* istočna – Rus, Ukr, Belarus, Moldavija – ex SSSR, tranzicijske teškoće, nizine s velikim rijekama (plovni putevi + HE)
13. zemlje Beneluxa
☺
Površina u Km2
Stanovništvo u mil. (2005)
St/Km2
BDP/st u $ (2003.)
Nizozemska
41 526 (kopno – 34 000)
16,30
392,5 (479)
31 759
Belgija
30 518
10,42
341,4
29 257
Luksemburg
2 586
0, 46
179,8
57 379
* 1947. osnovana zajednica Benelux. Začetak europske integracije.
* povoljan prometni položaj – La Manche, Rajna, Shelda, Maas – «zemlje Zlatne delte»
* većinom nizinske, djelovi ispod morske razine (Nizozemska), na jugoistoku Ardeni (kameni ugljen, željezna ruda)
* germani – Frizijci, Nizozemci, Luksemburžani, Nijemci, Flamanci; romani – Valonci (Belgija)
.. Nizozmeska
* ustavna monarhija
* gusta riječna i kanalska mreža (duži od željezničkih pruga)
* dio Sjevernonjemačke nizine
* obala Sjevernog mora niska i pjesčana.
* na SW Zapadni frizijski otoci.
* 27% Nizozmeske ispod morske razine. Štiti ju pojas dina i nasipa («Delta plan»)
* polderi – obradive površine ispod morske razine dobivene isušivanjem. isušivanje traje od 13. stoljeća, danas najintenzivnije
* geets – valovita pješčana ravnica
* ocenaska klima (blage zime (siječanj iznad 0°C), svježa ljeta (lipanj oko 18°C), oko 60 sunčanih dana, česte magle
* 1/3 teritorija su livade i pašnjaci, više od četvrtine je obrađeno, površina pod šumama manje od 9%
* III. sektor – 70% dohotka
* glavnina stanovništva (50%, djelovi sa 5000 st/km2) i industrije u regiji jezgre – konurbacija Randstad Holland (15ak gradova, regije Holland, Zeeland, Utrecht). glavna urbana središta – N – Amsterdam, Harlem, S – Rotterdam, Dordrecht, E – Utrcht, W – Den Haag. Konurbacija u obliku potkove. Specijalizacija gradova za određene funckije, nadopunjavanje
* Asmterdam – glavni grad, oko 1 mil. st, «Sjeverna Venecija», financijski, kulturni, trgovački, turistički centar, 160 kanala, 400 mostova, grafička i modna industrija, prometno središte (aerodrom Schiphole)
* Harlem – 160 000 st., rezidencijalni centar; fina industrija
* Rotterdam – (po)najveća svjetska luka, uglavnom uvoz (80%), estuarij Nieuwe Maas, snažno zaleđe rajnskog prostora – jaka industrijalizacija. u WWII teško bombardiran. brz oparavak zahvaljujući integraciji velikog lučkog područja (50ak luka), većina bescarinske zone. najveća roba burza u Europi.
* Utrcht – povijesno nasljeđe
* Den Haag – sjedište vlade i raznih međunarodnih organizacija.
* regija Greenheart («Zeleno srce») – zona intenzivne poljoprivrede, komercijalan uzgoj cvijeća, voća, povrća, mliječno stočarstvo. tehnološki vrlo razvijeno – najveći prihodi po hektaru u svijetu (> ekološki problemi)
.. Belgija
* parlamentarna ustavna nasljedna monarhija. tampon država između vojnih sila (Njemačka, Francuska)
* sastavljena od 3 autonomne regije – Bruxelles, Flandrija (germani, 58% st.), Valonija (romani, 34% st.)
* vojna pozornica Europe – Waterloo, Ypres, Ardeni
* fizičko-geografska obilježja – N > S – Flandrijska nizina na obali, brežuljci, gorje Ardeni
* gusta rječna mreža, velik broj kanala – Albertov kanal – spaja rijeku Meusse i estuarij Schelde.
* 1/5 teritorija pod šumom, netaknuta u Ardenima
* Najurbaniziranija država Europe (> 97%)
* «Zlatni tokut» - Bruxelles – Antwerpen- Gent
* Brussel (flam.) – 1,3 mil. st., sjedište EUa i NATOa. većina III djelatnosti koncentrirana ovdje, turističko mjesto
* Anvers (flam.) – 0,5 mil. st., važna europska luka, Albertovim kanalom povezan s Rajnom; brušenje dijamanata
* Gent – 0,25 mil. st., turistički poznat
* Brugge, Liege, Charleroi
.. (Vojvodstvo) Luxemburg
* jedna od najmanjih europskih država
* ogranak Ardena na sjeveru, Lotaringijska zaravan na jugu
* proizvodnja čelika po galvi stanovnika navjeća na svijetu
* važno financijsko središte
14. Francuska
.. geografske posebnosti i prirodnogeografske značajke
* P: 0,54 mil. km2 St: 60 mil. St/km2: 110 BDP per capita: 29 222 $
* 3. po površini i broju stanovnika (P: Rus, Ukr), St: Rus, Njem))
* glavna osovina – veza Atlantika i Sredozemlja (Le Havre – Pariz – Lyon – Marseille) = odličan tranzitni položaj
* fizičko – geografske posebnosti: E – Alpe, S – Pireneji, C i NE – stari masivi (Ardeni, Vogezi, Središnji masiv)
* 60% Francuske ispod 200 mnv
* zavale – gusta mreža tekućica. Glavne rijeke povezane kanalima
* Pariška (rijeke Seina, Oise, Marne, jurske naslage, hercinsko gorje, W – Armori, NE – Ardeni, E – Vogezi, S – Središnji masiv
* Akvitanska (rijeka Garrone, između Pireneja i Središnjeg masiva, do Atlantika)
* Rhonsko – saonska (rijeke Rhone i Saone, između Središnjeg masiva i Alpa, do Sredozemlja)
* oceanska klima, izraženija na zapadu, blage zime, svježa ljeta
.. povijesni pregled
* procitat, 20. stranica
.. stanovništvo
* demografski problemi zbog ratova (početak 19. st. oko 27. mil. ljudi, početak 20. st. oko 13 mil. ljudi)
* povoljno prirodno kretanje – velik imigracijski kontigent
* neravnomjeran razmještaj stanovništva – Pariz kao gravitacijsko središte
* ukupno 94% Francuza, ali mnogo govora – francuski, talijanski (Korzika), germanska narječja (Alsace), provansalski, katalonski, keltski, bretonski (izumire), iberski
.. regionalna podjela
* vrlo centralizirana, državni centralizam
* DATAR – državna institucija koja treba provoditi decentralizaciju = 22 plansko – razvojne regije grupirane u 8 cjelina – NE, N, Pariška zavala, W, SW, Središnji masiv, S, SE.
* 8 gradova kao proruteža Parizu – Bordeaux, Lille, Lyion, Marseille, Nancy, Nantes, Strasbourg, Toulouse
* pozitivni rezultati – jug postao područje doseljavanja, jačanje agrarnih krajeva, relokacija industrije (izvan Pariza)
* od ‘50ih do ‘70ih – jaka decentralizacija, razvoj brze željeznice (TGV), otvoreno 0,5 mil radnih mjesta, razvoj turizma u Alpama
* od ’75. do ’82. – brzi razvoj agrarnih krajeva – kapital, tehnologija
* u ‘80ima decentralizacija slabi.
* od ‘80ih do danas smanjene regionalne razlike, razlike u visini plaća, ujednačen razmještaj djelaatnosti i mogućnost zaposlenja, međutim – smanjene razlike među regijama, pojačane unutar njih
* regija centra – ile de France, oko 12 mil. st., 1000st/km2, decentralizacija nije umanjila značaj ove regije
* sekundarne razvojne regije
* Rhone – Alpes (Lyon) – tekstil, promet
* Provence – Alpes – Cote d’Azur (Marseille) – turizam („sunčani pojas“), luka, znanstveni park Sophia – Antipolis
* Midi – Pyreneis (Toulous) – avioindustrija
* Languedoc – Roussillon (Montpellier)
* Alsace (Strasbourg) – privlačan ulagačima
* Aquitania (Bordeaux)
* Haute – Normandie (Rouen)
* Pays de la Loire (Nantes)
* stare industrijske regije – N i NE, metalurgija, rudarstvo, kriza i propadanje
* Nord pas de Calais (Lille)
* Lorraine (Nancy) – rudarstvo – i danas proizvodi ugljen
* poljoprivredna pustinja – dijagonalna os od Ardena do SW Pireneja i Korzike
* Auvergne (Clemont – Ferrand)
* Limousin (Limoges)
* Pariška regija (Ile de France)
* matični grad grubi stanovništvo (u 30 godina - 2.6 mil > 2.2 mil) + migracija u suburbije (> 7 mil. st) = 1/6 Francuza, 1/3 državnog dohotka
* Ile de France - na 2% površine živi 1/5 stanovnika (12 mil.) i 1/5 radne snage, ostvaruje više od ¼ BDP-a
* razlozi razvoja jake pariške aglomeracije
* Pariz kao prirodno predisponirano čvorište. Na djelu Seine koji je plovan, i gdje utječe nekoliko pritoka.
* bogatsvo okolnih pokrajina – Picardie, Champagne – Ardenne, Nromandie – žitnice Francuske. Razvijeno vinogradarstvo i stočarstvo. Pariz kao centralno naselje, sajamski prostor. Ridaijalna koncentracija prometnica
* grad znanosti, kulture, sveučilišta, high-tech i avio industrije, državnih institucija
* ogromna dnevna migracija
* populacijski rast u predgrađima
* aerodromi – Orly, Charles de Gaulle
* oko Pariza – Champagne – vino; Burgundija – pašnjaci, voćarstvo; Pikardij – poljoprivreda za grad; Normandija – ratarstvo, stočarstvo; porječje Loire – turizam (dvorci, perivoji); poluotok Bretagna – nerazvijen, stočarstvo, ribarstvo
* Francuska – najheterogenije gospodarstvo u EU (tradicionalan i high-tech, turizam, moda, kozmetika, prehrana) – potiče međunarodnu trgovinu
* tradicionalne ind. grane propadaju, razvija se high-tech industrija. jak razvoj turizma (9 mil. ljudi godišnje
15. UK i Republika Irska
* UK: P: 244 110 km2 St: 59,6 mil. St/km2: 244 BDP per capita: 30 355 $
* Republika Irska: P: 70 283 km2 St: 4,14 mil. St/km2: 59 BDP per capita: 38 864 $
.. Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
… položaj i geografske posebnosti
* istoznačnica – Velika Britanija (iako je to samo najveći otok – UK se prostire i na druge otoke)
* UK – ustavna monarhija s dvodomnim parlamentom.
* UK = Enleska, Škotska, Wales, Sj. Irska – različiti stupnjevi samouprave
* u EZ ulazi 1973 (otpor Francuske, bahatost)
... prirodna osnova
* ledeni pokrov sve do Temze. Tragovi odledbe najizraženiji u Škotskoj (zaobljeni vrhovi, jezera, zapadna obala – fjordovi, otoci). Na S i SE – klifovi. Otoci leže na šelfu – plitko more (90m)
* SE – niski i brežuljkasti djelovi, NW – gorski predio. Crta razdiobe – zaljev Lyme – ušće Tess
* najstariji djelovi UK – Škotsko visočje, dio Walesa, Sj. Irska – ostaci kaledonske orogeneze (paleozoik)
* najviši vrh UK – Ben Nevis (1343mnv) u srednjem Škotskom visočju (Grampian)
* južnije od visočja su planine hercinske orgeneze (karbon) – Penini, Kumbijsko (Lake District) i Kambrijsko gorje – ležista ugljena
* najmlađi djelovi UK – Londonska zavala i Middlands (mezozik, tercijar, kvartar)
* povoljni klimatski uvjeti, male temperaturne amplitude, zapad puno vlažniji, česte magle i naoblaka
* gusta rječna mreža, važnost amplitude plimnog vala, međurječni kanali povezuju glavne plovne rijeke (Temza, Severn, Trent – Humber i Mersey – većina treba ekološku sanaciju). Manchesterski kanal jedini plovan za prekoocenaske brodove, ostali uski s kratkim ustavama
* HE se uglavnom dobiva iz škotskih rijeka
* jezera na NW su ledenjačkog, a Loch Ness tektonskog porijekla
* travnjaci na S i C – 43%, vrištine na N – 67%, pod šumom – 10%, NW Škotska i viši dijelovi Penina – tresetišta
* “zelena Engleska” – W – vlažni gorski dio – pregonsko stočarstvo na ograđenim pašnjacima, ovčarstvo, u nizinama govedarstvo
* “žuta engleska” – E – suši dio, polja pod žitaricama
... stanovništvo
* neravnomjerna naseljenost – najgušća u pojasu Lanchashire - West Yorkshire – Middlands – Londonska zavala; najrjeđe C i NE Wales, Penini, N Škotska i otoci
* većina Englezi (81%), Škoti (9,5%), Irci (2,4%), Velšani (1,9%), Indijski, Pakistanci, Arapi…
* najviše pripadnika Anglikanske crkve (57%), katolika (13%), škotskih prezbiterijanaca, metodista, …, ateista (10%)
* jezici: engleski (službeni), velški, škotsko – gelski
* 46 sveučilišta (35 u Engleskoj, 8 u Škotskoj, 2 u Sj. Irskoj, 1 u Walesu) – najstarije – Oxford (oko 1100.g)
* 92% st. živi u gradovima, pozitivna prirodna promjena
… najvažniji povijesni događaji
* doseljavanje Angla, Sasa i Jita u Britaniju polovicom 5. stoljeća – pokorili Kelte (sele se u Wales i Bretagnu)
* u 6. stoljeću keltski Škoti i Pikti osnivaju kraljevinu Škotsku (tako se zove od 11. st.)
* 1066. Englesku osvaja Vilim Osvajač – utjecaj francuske kulture i jezika
* raskol sa Katoličkom crkvom za vrijeme Henrika VIII – utemeljena Anglikanska crkva
* 17. st – prekomorski posjedi (New York)
* 1707. parlamentarna unija Engleske i Škotske – Velika Britanija
* 1775 – 81. rat za nezavinsot – gubi kolonije u Sj. Americi
* 1800. ujedinenje sa Irskom. Ostatak 19. stoljeća – širenje kolonijalnog carstva (Indija, Burma, Egipat, S Afrika)
* nakon WWII gubi kolonije, iako ostaju vezane s VB kroz Commonwealth
… regionalno diferenciranje
* do sredine 18. st. – stočarstvo. kasnije manufaktura i industrijalizacija (Penini) – važni bazeni kamenog ugljena. Težište zemlje je na N i C djelu Engleske. Razvoj temeljen na crnoj metalurgiji i tekstilnoj industriji.
* razvoj jakih konurbacija – W Midlands (Birmingham - “Black Country”), W Yorkshire (Leeds, Bradford), SE Lancashire (Manchester i okolica), Merseyside (Liverpool, Birkenhead)… specijalizacija u preradi pamuka, proizvodnji vune, brodogradnji…
* nakon WWI problemi – težiste života premješta se na SE, raste važnost Londona. Između ratova iscrpljene zalihe kvalitetnog ugljena, prijelaz na druge energente, industrijalizacija drugih zemalja…
* nova gospodarsko – planska regionalna organizacija
* Special Development Areas (jako pogođena područja)
* Development Areas (krizna)
* Intermediate Areas (prijelazna)
* Overgrowth Areas (teškoće prekomjernog rasta)
* regionalno diferenciranje (ekonomsko-planske regije)
* razvijene regije
* SE (Veliki London)
* W Midlands (Birmingham)
* E Midlands (Derbz, Nottingam, Leicester)
* E Anglia (London > zaljev Wash)
* SW (trokut Cornwal – Avon – Dorset)
* prijelazne regije – stabilizirane stare industrijske regije
* Yorkshire i Humberside
* NW (Manchester, Liverpool)
* nerazvijene regije
* Northern
* Wales
* Škotska
* Ulster (Sj. Irska)
* SE s Velikim Londonom
* najnaseljenija i najrazvijenija regija, 18 mil. st. (30% st. UK, 667 st/km2), više od 60% industrije (farmaceutska, elektrotehnička, elektronička), 40% zapolenih u uslužnim djelatnostima cijele UK
* prometna zagušenost, manjak stambenog prostora, ekološki problemi
* 3 kružne zone – Veliki Lodnon, metropolitansko područje, vanjska zona
* London
* Greater London – London u užem smislu. 7 mil. ljudi (40% st. regije) – br. st. se smanjuje planskom decentralizacijom
* okružen greenbeltom – rekreativna funckija + ograničava daljnje širenje grada
* sagrađen di se estuarij Temze sužuje u rijeku. jezgra (City) na lijevoj obali – sjedište korporacija, trgovine, banaka
* četvrt Westminister – House of Parlament, kraljevska i upravna vlast, vjersko i kulturno središte
* u okolici Lodnona 8 planski sagrađenih satelitskih naselja
* E Anglia - razvijena poljoprivreda, N - ruralna depopulacija, S – povezan s Londonom, rezidencijalno područje
* SW – stočarstvo, pomorsto, turizam (1/4 područja pod nekim oblikom zaštite). Gradovi Bristol i Plymouth
* W Midlands – prosperitetna, rudarska pokrajina (onečišćenje). restrukturirana industrija (auto. ind.), porast stanovništva. Težište naseljenosti Birmingam (1 mil. st)
* E Midlands – od S Penina do zaljeva Wash. Problemi sa starom industrijom
* NW – ispodprosjecni dohodak, emigracija, demografsko starenje. Važan Manchester (2,5 mil. st)
* Yorkshire i Humberside – od Penina do istočne obale. Stabilan razvoj, ovčarstvo, poljoprivreda. Konurbacija Leeds – Bradford
* Northern – zaostala krizna regija, crna metalurgija (ugljen, željezna ruda, brodogradnja), visoka nezaposlenost
* Wales – težnje za autonomijom, keltski jezik, slabo naseljeno područje, stočarstvo, turistički potencijal
* Škotska – slabo razvijeno područje, Glasgow bivše žarište industrije, puno tvtki koje se bave elektronikom (ali zapošljavaju malo ljudi)
* Ulster – nerazvijeno, periferija, dugotrajni sukobi (manjinsko katoličko stanovništvo želi priključenje Republici Irskoj, čemu se protivi većinsko protestantsko) ne privlače investicije
… Tunel ispod La Manchea (“Eurotunel”)
* najskuplji pothvat u prometnom povezivanju Europe
* dug 50km, većina pod pod morem, 40m ispod dna
* građen 7 godina, u prometu od 1994.
* samo željeznički promet koji prevozi putnike i motorna vozila
.. Republika Irska
* oslobodila se od britanske vlasti između svjetskih ratova, 1922. proglašena Irskom Slobodnom Državom, 1948. proglašena republikom, ’49. istupila iz commonwealtha. Članica EU od 1973 (“Atlantsko proširenje”). Glavni grad – Dublin (¼ st – 1,1 mil)
* obuhvaća 83% istoimenog poluotoka
* karbonske stijene i vapnenački sedimenti (razdoblje krede) prekrivaju oko 80% otoka
* visočje na SE i NW – kaledonska orgeneza, SW – hercinska. gorja snižena nakon odledbe. zapadna obala razvedenija
* oceanska klima – puno vlage, malo sunčanih dana – bujne livade i pašnjaci (“zeleni otok”), manje od 5% područja pod šumom
* izrazito iseljenička zemlja (najviše SAD) – početkom 19. st. imala više stanovnika nego danas.
* rijetko naseljena, TFR uz Albaniju najviši u Europi (2,12), 58% gradskog stanovništva
* potencijal turizma – čisti okoliš, kulturno nasljeđe
* korištenjem EU fondova i invsticijama (SAD – jaka irska zajednica) – razvoj high-tech ind., malih i srednjih pdozeća, III. sektora
16. Nordijske i baltičke zemlje
* regionalna sredina ‘sjeverna Europa’ – 2 skupine zemalja – veća, nordijska (Nor, Šve, Fin, Dan, Isl) i manja, baltička (Est, Let, Lit)
.. nordijske zemlje
… opće značajke
* “skandinavske zemlje”. sami sebe nazivaju ‘Norden’ tj. ‘Nordijcima’ (Sjevernjacima)
☺
Površina u Km2
Stanovništvo u mil. (2005)
St/Km2
BDP/st u $ (2003.)
Danska
43 080
5,43
126,1
39 497
Finska
338 145
5,25
15,5
31 069
Island
102 829
0,29
2,9
36 328
Norveška
323 883
4,62
14,3
48 881
Švedska
449 964
9,04
20,1
33 925
* zajednička povijest i kultura (protestanti), društveno – gospodarski povezane. Prastanovnici (Normani (Vikinzi)) se često selili, vješti pomorci. Naselili Island u 9. stoljeću, početkom 11. st. otkrili Sj. Ameriku
… prirodna obilježja
* hladna klima zbog visokih geogrfafskih širina. ističu se klimatski povoljniji krajevi – S Norveška, C i S Švedska, S Finska.
* najpovoljnija klima u Danskoj i W Norveške – oceanska (modifikatorski utjecaj Golfske struje)
* more oko Norveške nije nikad začeđeno, ali zaljevi Baltika (Botnički, Finski) zaleđeni duže od pola godine
* na krajnjem sjeveru polarna klima, permafrost, tundra (mahovine, lišajevi)
* tajga (vazdazelene igličaste šume) – gospodarsko zančenje
* dio Baltičkog štita i Kaledonida (Pz) – Nor, Isl.
* u pravilu, zapadne obale strmije, blago spuštanje prema istoku. rijeke s jakim padom – HE
* bogatstvo ruda (kvalitetno željezo)
* prostor oblikovan radom leda – fjeldovi (valovite visoravni, izbrazdane gole stijene), akumulacijske morene, fjordovi (najduži Sognefjord 183km), skarovi (grbasti otičići. Norverška – njih 150 000), jezera (Finska – 60 000 – 10% površine)
... stanovništvo
* prosječna gustoća cijelog prostora 19,6 st/km2, neravnomjerna naseljenost – težište na jugu svake zemlje (osim Danske)
* velike aglomeracije na rubovima zemalja – Oslo (0,5 mil. st), Stockholm (0,8, 1,75 s okolicom), Helsinki (0,6), Kopenhagen (1,4)
* sve visokorazvijene, društvena, gospodarska, politička stabilnost, najdulji životni vijek na svijetu, privlačna doseljenicima
* germanski jezici (Nor, Šve, Dan), ugro – finski (Fin, Laponci (Saami)), islandski
* vrlo razvijena međusobna trgovina – potreba za uvozom sirovina i prehrambenih proizvoda, izvoz industrijskih proizvoda
* Danska u EU od 1973., Fin i Šve od 1995., Nor i Isl članice EFTA-e (European Free Trade Association)
… gospodarstvo
* oštra klima, nedostatak plodnog tla (Isl, Nor – ¾ neplodno)
* poljoprivreda najrazvijenija u Danskoj – obrazovani poljoprivrednici, primjena high-tech = jedna od najučinkovitijih poljoprivreda svijeta (mljekarstvo, žitarice). prate ju jug Šve i Fin
* Nor i Isl – značajan ribolov (balkar, sleđ) – prerada ulvoa
* razvijena drvna industrija – 2/3 Šve i ¾ Fin pod šumom
* jeftina HE – osnova razvoja industrije. otkriće nafte i zemnog plina u Sjevernom moru – veliko značenje za Nor i Dan
… suvremeni geografski procesi i problemi u nordijskim zemljama
* ekološke teškoće
* šume i vode ugrožene kiselim kišama, donose ih vjetrovi iz zapadne, srednje i istočne Europe
* ogromna količina sumpornih spojeva – tlo ne filtira onečišćenje zbog svoje vodonepropusnosti
* od štednje energije do novih energetskih izvora
* Nor – glavnina energije iz HE – blizina razvijenom jugu – smanjeni troškovi transporta; tekučice s jakim padom, energija iz valova
* Isl – termanlni izvori, geotermalna energija
* Šve – ‘80ih prva u svijetu po uporabi atomske energije. nema gradnje novih, stare se gase kako im ističe uporabno razdoblje. alternativni izvori energije
* Danska – vodeća u Europi po iskorištavanju vjetra; glavni izvoznik opreme za vjetroelektrane
* problemi norveškog i islandskog ribolova
* Island – ¾ izvoza proizvodi od ribe.
* prekomjeran izlov. naftne platforme i cjevovodi otežavaju ribarenje.
* stroge mjere ograničavanja ulova
… posebnosti nordijskih zemalja
* Danska
* parlamentarna kraljevina na većem djelu poluotoka Jyllanda, na nekoliko većih otoka (Sjaeland, Fzn, Lolland, Bornholm), brojni mali otoci
* Farski otoci i Grenland – visok stupanj autonomije
* majmanja i najgušće naseljena nordijska zemlja, orijentirana na poljoprivredu (istok)
* najučinkovitija poljoprivreda
* agrotehničke mjere, melioracija (osposobljavanje tla za proizvodnju, isušivanje močvara), agrarne reforme, nositelj poljoprivrede je obiteljsko gospodarstvo, dobra organizacija agrara, obrazovani i stručni poljoprivrednici, otvoreno tržište EU, temelji na mesnom i mliječnom stočarstvu
* razvijena prehrambena industrija, ostale industrije razvijene u lukama (potreba uvoza sirovina)
* Kopenhagen (“luka trgovaca”), jaka industrija i razvijen III sektor, prometno, poslovno, turističko središte
* drugi najveći grad – Arhus
* Norveška
* najsjevernija europska zemlja (1/3 teritorija sjevernije od polarnice)
* otočje Svalbard – 1100km od sjevenog pola, ležišta ugljena
* pretežito planinska. izdužena uz Norveško more, najšira na jugu – tu je najveća gustoća st., poljoprivredne površine
* Bergen i Stavanger - prerada nafte; Narvik – izvozna luka; Tromso – najsjeverniji sveučilišni grad na svijetu
* poznata turistička destinacija je Nordkapp (najsjevernija točka, kao)
* drastične promjene nakon otkrića nafte – polovicom stoljeća polovica izvoza – riba, drvo, papir, kovine; krajem stoljeća – 55% izvoza nafta, puni proračun sa 12%. ubrzan razvoj tehologije, industrije, ostalog (tankeri, platforme i rafinerije na moru, istraživanja..). sukob interesa naftnog gospodarstva i ribarstva
* Švedska
* među najvećim državama Europe
* 3 djela
* sjeverni (Norrland) – najveći, oštra klima, brdovit reljef, šumovit, slabo naseljen,
* srednji (Svealand) – Stockholm i ostli gospodarski centri, sveučilište u Uppsali, kanali povezuju s gradovima u unutrašnjosti, brojna jezera, listopadne šume. poznat industrijski centri Goteborg i Kattegatu (Volvo)
* jug (Skanija) – poljoprivreda, dobra povezanost s Danskom, grad Malmo, ind. središte i luka za trajekte, tunelom i mostom spojen s Kopenhagenom
* podmiruje potrebe za žitaricama, izvozi mlijeko i mliječne proizvode, drvenu građu, celulozu, papir, namještaj (IKEA)
* kvalitetna željezna ruda > osnova za švedski čelik. nakon propasti crne metalurgije zbog jeftinije uvoza iz Kanade i Australije, specijalizacija na visokokvalitetne čelike i ostlu metaloprerađivačku industriju (auti, strojevi, tehnika)
* Finska
* područje Baltičkog štita, nizak, šumovit kraj s brojim jezerima
* šume – najveće bogatsvo. prerada drva, proizvodnja namještaja, celuloze, papira
* razvoj elektronske industrije i telekomunikacija (Nokia)
* težište razvoja i naseljenosti – SW – Helsinki, Turku, Tempere
* službeni jezici finski i švedski
* Island
* najrjeđe naseljena europska zemlja
* reykjavik (100 000st, 1/3 ukupnog)
* ¾ zemlje neplodno
* glavna namirnica – riba. 13% st. bavi se ribarstvom i preradom ribe
* hidro i geotermalna energija – velike količine energije – razvija se energetski zahtjeva industrija (proizvodnja aluminija iz uvezenog boksita)
* izvoz povrća
.. Baltičke zemlje
… opće značajke
☺
Površina u Km2
Stanovništvo u mil. (2005)
St/Km2
BDP/st u $ (2003.)
Estonija
45 215
1,33
29,4
6 232
Letonija (Latvija)
64 635
2,31
35,7
4 453
Litva
65 200
3,43
52,6
5 203
* zapadni dio Ruske ploče, stijene sve mlađe prema mlađe (Pz > Mz), razvijena rječna mreža, brojna mala jezera, klima prelazi iz oceanske u kontinentsku, udio šume se povećava, a gustoća stanovništva se smanjuje od juga prema sjeveru
* samostalne od 1991., od 2004. članice EU (5. proširenje)
* doseljavanje iz Rus, Belarus i Ukr > rusifikacija – Letonija – 44% Rusa, Estonija 31% Rusa
* vjerska heterogenost – Litva - 80% katolika, Letonija – 55% protestanata (luterani), 24% katolika, Estonija – 50% protestanata
* Litvanski i Letonski – baltička jezična skupina, Estonija – ugro – finska
* izražena prirodna depopulacija
… gospodarske značajke
* razvijeno govedarstvo i svinjogojstvo, izvoz mesa, mliječnh proizvoda, raži, krumpira
* zastarjela industrija, gospodarski problem
... Estonija
* između Riškog i Finskog zaljeva
* močvare na NE, brojna jezera između morenskih nanosa, najveće jezero - Peipsi (Čudsko)
* kemijska industrija (nafta, gnojiva)
* glavni grad Tallin (0,43 mil. st)
… Letonija
* pribaltička nizina
* glavni grad Riga (0,95 mil. st) – polovica ukupne industrijske proizvodnje
* industrija usmjerena ka prerađivačkoj, uvoz energenata i sirovina
* strojogradnja, brodogradnja, elektrotehnička, tekstilna
… Litva
* najveća, najmnogoljudnija i najnaseljenija
* glavni grad Vilnius (0,58 mil. st)na rijeci Neris, prometno čvorište
* manjak energenata – važnost nuklearnih elektrana – stare, nesigurne
17. Njemačka
* P: 357 022 km2 St: 82,7 mil. St/km2: 231,6 BDP per capita: 29 137 $
.. ujedinjenje i teškoće
* 3.10.1990. Savezna Republika Njemačka (W) i Njemačka Demokratska Republika (E) ponovo ujedinjene u SRNJ
* 16 saveznih zemalja (SZ) + Berlin, Hamburg, Bremen
* državni poslovi – vanjska politika, obrana, savezne financije, državljanstvo, em/imigracija…
* poslovi SZ – školstvo, unutarnji poslovi, lokalne financije… svaka ima svoj jednodomni parlament
* velike razlike između istočnog i zapadnog djela zbog 40ogodišnje podjele. zapad jako napredovao, istok prolazio kroz krize
* razlike ublažavane restrukturiranjem zastarjele neekološke industrije, provedena denacionalizacija i reprivatizacija, reorganizacija poljoprivrede, izgrađene prometnice koje bolje povezuju “Nove zemlje” (E) sa “Starima” (W)
.. vrlo vrijedan središnji položaj
* razvojno i populacijsko središte – Porajnje (Heartland)
* važna geografski (most istoka i zapada Europe), populacijski, gospodarski, prometno (velike luke – Hamburg, Bremen; najprometnije rijeke)…
.. reljefno – geološka struktura
* 3 djela – Sjevernonjemačka nizina, sredogorje, Alpe s predgorjem
* nizine prektivene pleistocenskim glacijalnim naslagama, između istočnih i zapadnih udoline i jezera (oko Micklenburga)
* srednja Njemačka – uravnjena hercinska gorja s vrhuncima vulkanskog podrijetla. brojni maari (kraterska jezera). međugorski prostori – plodne obrađene zavale, riječne doline, visoravni.
* alpsko predgorje – južno od Dunava, tercijarni sedimenti, pleistocenske naslage, broja ledenjačka jezera i rječne doline
.. stanovništvo i oblilježja urbanog sustava
… stanovništvo
* nakon Bel i Niz, treće najgušće naseljena zemlja Europe
* useljenička – 8 mil. stranaca, skoro 6 mil. Gasterbeitera
* najgušće naseljene W Falačka i N Porajnje (522 st/km2), najrjeđe pustare na N i NE (80 st/km2)
* protestanti u N i E djelu (41%), katolici u Bavarskoj, W Falačkoj, Saarlandu (41%), muslimani (2%)…
* prirodna promjena je negativna, ali postoji populacijski porast zbog imigracije
* postoji 70ak sveučiišta, najstarije u Heidelbergu
… obilježja urbanog sustava
* 89% gradskog stanovništva
* glavni grad Berlin (3,5 mil); Hamburg (1,8), Munchen (1,3), Koln (1), Frankfurt, Essem, Dortmund… istočni zaostaju za zapadnima
* policentrična urbana struktura – više gradova podjednake veličine, političkog i gospodarskog značenja
* obilježja
* samo 5% st. u glavnom gradu – nema primarnog grada; 82 grada sa više od 100 000 st., samo 12 u E Njem.; veliki gradovi orkuženi malima, najveća koncetracija u Porajnju i SW, manje u Bavarskoj; depopulacija gradova na E, mladi sele na W; veći gradovi se izrazito specijaliziraju (Hamburg – mediji i lučke funkcije, Munchen – znanost i high – tech, Frankfurt – bankarstvo); pojava 2 tipa gradskih regija – monocentričen (Berlin, Hamburg, Dresden – dominacija jednog centra) i policentrične (konurbacije Rajna – Ruhr, Rajna – Majna – centri podjednake veličine tvore gradsku regiju)
.. industrija
… opće značajke
* posljeratni oporavak zahvaljujući stranim ulaganjiima
* početkom ‘80ih najveći proizvođač čelika, željeza, automobila..
* istočni dio razvijen na jugu – bogate zalihe ugljena – metalurgija, kemijska industrija. nakon ujedinjenja istočni dio zapada u probleme – smanjena proizvodnja, kvalificirana radna snaga odlazi u zapadni dio
* Porajnje, Ruhr, Saska – izdašne sirovine – crna emtalurgija, čeličane..
* razvoj nove industrije zbog ekoloških problema (smanjena upotreba koksa), visokih prijevoznih troškova željezne rude (uvoz u W Njem.); jak razvoj kemijske industrije.
* E Njem – vlastita energija (uglojen) + željezna ruda iz SSSR-a + koks iz Češke = razvoj crne metalurgije . ’88. proizvodi oko 8 mil. tona čelika – katastrofalne posljedice na okoliš
* zastarjeli, neproduktivni, nekonkurentni i ekološki neprimjereni pogoni u E Njem. zatvoreni – brojne TE na ugljen, i sl. > restukturiranje industrije – Leipzig – tvornica BMW-a i Porschea. započet proces reindustrijalizacije razvojem biotehologije i industrije papira
* “saski trokut” – Leipzig – Dresden – Chemnitz/Zwickau
… Ruhr – primjer preobrazbe industrijske pokrajine
* bazen kamenog ugljena, najjače rudarsko – metalurško industrijsko područje Europe. ogromne rezerve ugljena
* konurbacija sa 6 mil. ljudi
* razvoj crne, obojene i metaloprerađivačke industrije. prevlašću nafte dolazi do krize rudarstva i metalurgije. uspješna prestrukturacija, razvoj novih industrija (elektronička, prerađivačka), prevlast III djelatnosti
* 4 zone Ruhra
* rijeka Ruhr – rana exploatacija i industrijalizacija, danas rezidencijalna zona na jugu
* Helweg (“Stari put”) – Essen, Duisburg (najveća riječna luka), Dortmund – jaka ind., III sektor i velike kompanije
* rijeka Emscher - crna metalurgija
* rijeka Lippe – najsjevernija zona, exploatacija ugljena
.. regionalna podjela
… južna Njemačka
* alpski i predalspki prostor, sekundarne jezgre države, najrazvijenije zemlje Njemačke – Bayern (Bavarska) i Baden – Wuttemberg
* Alpe – turizam, Švapsko – Bavarska visoravan – poljoprivreda, stočarstvo, ind. bilje (hmelj, ječam), šumarstvo
* gradska regija Munchen (1,8 mil st)
* gravitira mu južnobavarski prostor (od Alpa do Dunava)
* jači razvoj industrije nakon WWII – Seiemens, BMW; pivarska, prehrambena, prerađivačka, kemijska industrija…
* iskorištavanje HE
* Ingolstadt – rafinerisjki centar, auto ind. – Audi
* gradska regija Nurnberg (1 mil. st)
* sjevernobavarski prostor – od sredine Majne do Češke, dobro prometno povezan (Dunav – Rajna, S – N Njemačke)
* leži na kanalu Rajna – Majna – Dunav, automobilska industrija (MAN), proizvodnja igrački
* gradska regija Srednji Neckar (2 mil. st)
* W južne Njemačke (Baden – Wuttemberg), središte Stuttgart (600 000 st)
* povoljan prometni položaj, temelj industrije – ljudski rad – prerađivačka, automobilska (Mercedes, Porsche), elektrotehnika (Bosch); dobar razmještaj satelitskih naselja; Tubingen – staro sveučilište
… srednja Njemačka
* najveći dio u sredogorju, srednje Porajnje na W
* gradska regija Rajna – Ruhr (11 mil. st)
* Sjeverna Rajna – Vestfalija; trokut Wesel – Hamm – Bonn – obuhvaća Ruhr i dio srednjeg Porajnja (“Rajnska osovina”)
* najveća europska konurbacija
* 5 gradova s 0,5 – 1 mil. st i 5 s 0,25 – 0,5 mil st. – Koln, Essen, Dortmund, Dusseldorf, Duisburg; …
* čimbenici razvijenosti “Rajnske osovine” (2,5 mil. st)
* duga tradicija trgovine i gradova, Rajna kao prvorazredni plovni put, rudno bogatstvo
* Koln – najveći, središte, Dusseldorf – poslovni centar, Bonn – bivši glavni grad
* masivi istočno od Rajne – Sauerland – rekreacijska funckija, umjetna jezera
* gradska regija Rajna – Majna (2,8 mil. st)
* Frankfurt am Main (0,7 mil. st) – najjače poslovno i bankarsko središte, sjedište General Motorsa (Opel), velika zračna luka; Mainz – vinogradarstvo, Offenbach – industrijsko središte
* gradska regija Rajna – Neckar (1,4 mil. st)
* na ušću Neckar u Majnu – Ludwigshaven – kemijska industrija, Mannhein – najveća luka, Heidelber – sveučilište
* na NW – Saarland – trgovina
* središnji dio sredogorja
* rijetko naseljen, manja naselja uz rijeke, ploda zemlja – žitarice
* Kassel, Gottingen, Bielefeld
* Istočni dio sredogorja
* gusto naseljen, velika nalazišta smeđeg ugljena i kalijeve soli
* bivši istočni blok – problemi najizraženiji u Saskoj (Sachsen) i Gornjoj Saskoj (Ahalt); gradovi Halle i Leipzig (najstariji sajam knjiga na svijetu)
* reindustrijalizacija “saskog trokuta” (Leipzig – Dresden – Chemnitz/Zwickau) – karbokemija, kaučuk, benzin
* Dreden na Elbi – prometno središte
* zemlja Thuringen – staklo, optika, precizni uređaji, keramika, porculan; grad Jena (optika Carl Zeiss), Erfurt – sveučilište
… sjeverna Njemačka
* prostor Sjevernonjemačke nizine, brojne tekućice (Ems, Weser, Elba (Laba), Oder (Odra)) i jezera (SZ Mecklenburg)
* Donja Saska (Niedersachsen) – razvijena poljoprivreda (W Njem., klima, tlo), stočarstvo, govedarstvo (mlijeko)
* u cjelini rjeđe naseljen
* gradska regija Hannover (1 mil. st)
* prometna važnost – Mitteland kanal
* agrarno bogat prostor, rudno bogatsvo (natrijeva sol, kremen, željezo) – razvoj metalurgije
* autoindustrija – Wolfsburg (VW)
* Hannover – jak III sektor (CEBIT sajam)
* gradska regija Bremen (1 mil. st)
* tradicija trgovine i sajmova; ušće rijeke Weser – nepovoljna lokacija za plovidbu – izgrađena predluka Bremenhaven - prerađivačka industrija
* gradska regija Hamburg (2 mil. st)
* Hamburg na ušću Elbe, najveća njemačka luka, trgovačke funckije, jako zaleđe, širok utjecaj
* gradska regija Berlin (4 mil. st)
* na prirodnim plovnim putevima – rijeke Havel i Spree
* 1871. postaje glavni grad – jačanje funkcija, povečanje broja stanovnika
* 1961. podjeljen na E i W blok – zid od Postdamnskog trga do Brandeburških vrata – promjene u fizionomiji grada
* 1990. ponovo postaje glavni grad (nakon ujedinjenja)
* kulturna baština, turizam
18. Švicarska, Austrija, Slovenija
.. opće značajke
* prave alpske zemlje – Švi (50%), Aus (70%); visoki troškovi izgradnje prometnica
* Švicarska P: 41 293 km2 St: 7,25 mil. St/km2: 175,6 BDP per capita: 43 486 $
* Austrija P: 83 855 km2 St: 8,19 mil. St/km2: 97,7 BDP per capita: 31 187 $
* Slovenija P: 20 256 km2 St: 1,97 mil. St/km2: 97,1 BDP per capita: 13 831 $
… Alpe
* mlado narano gorje, 1300km od Genovskog zaljeva do Panosnke zavale, građeno od metamorfnih i magmatskih stijena, mezozojskih vapnenaca i dolomita, i flišnih naslaga
* reljef snažno oblikovan pleistocenskom odledbom – proširene doline, stvorena jezera i slapove – turistička valorizacija
* dijele se na W i E – granica – linija jezero Como – Bodensko jezero.
* W – oko 1000m više i složenije građe, s kratkim i uskim dolinama
* E – šire, snižuju se prema istoku do Slovenskih gorica
.. Švicarska (Konfederacija)
… opća obilježja
* dio Heartlanda, članica EEA-e (European Economic Area), nije u EU
* 26 kantona, u savezu još od kraja 13. stoljeća (prakantoni Scwyz, Uri, Unterwalden, kasnije i ostali)
* Bečki kongres 1815. – neutralnost Švicarske; 1848. glavni grad – Bern
* načelo neutralnosti (svjetski ratovi, zajednice) – niski izdaci za vojsku, nema teških posljedica ratovanja, meka za međunarodni kapital i organizacije (Geneva – Liga naroda, europsko sjedište UN-a)
… važnost prometnog položaja i razvijeno gospodarstvo
* od polovice 19. stoljeća – ubrzan razvoj (gospodarstvo, moderna poljoprivreda, specijalizirana industrija, turizam)
* promet
* tranzitni položaj, razvoj željeznice – najgušća i najbolje elektrificirana mreža Europe
* gothardski pravac (tunel St. Gotthard, 16km) – najzančajniji alpski prijelaz između Njem. i Ita., veza Milano – Zurich
* Simplonski pravac (tunel Simplon, 20km, Milano – Geneva); Bernardski pravac (tunel St. Bernard)
* tunel Arlberg – povezanost sa Austrijom; Basel kao željezničko čvorište
* 60% st. u III sektoru (bankarstvo), 30% u II, i 10% u I (obrađeno samo 10% teritorija cijele zemlje, 70% su planine)
* ¾ energije dolazi iz HE
* strojna, elektrotehnička, kemijska i farmaceutska industrija, većina se izvodi
* proizvodnja satova nazadovala zbog konkurencije s Dalekog istoka, nadomještena preciznom mehanikom
* razvijen turizam, visoki prihodi. ljetni i zdravstveni, skijaška središta, kuće za odmor (20% svih stambenih jedinica u vlasništvu stranaca); problemi – napuštanje poljoiprivrednih padina (erozija), izgradnja hotela i infrastrukture na plodnom zemljištu
… stanovništvo
* 1/5 stanovništva su stranci (1,3 mil) – narušavanje vjerskih i društvenih odnosa; polovica su radna snaga
* službeni jezici – njemački (65% st.), francuski (18%), talijanski (10%), retroromanski (keltski – 0,8%, kanton Grauburden)
* neravnomjerna naseljenost, najgušće naseljena Švicarska visoravan, dolina Rhone i Rajne
* 67% gradskog stanovništva; Zurich – najveći grad i industrijsko središte; pozitivna prirodna promjena
… regionalna podjela
* podjela na Mitteland (Švic. visoravan), Švic. Alpe i Švic. Juru (Alpe i Jura teško dostupni, na periferiji, ali stabilnog razvoja)
* Mitteland
* jezgra Švicarske, od Ženevskog do Bodenskog jezera, 70% st., sve glavne urbane koncentracije (osim Basela)
* Zurich (aglomeracija 0,85 mil. st/ matični grad 0,4) – industrijsko, bankarsko, prometno središte; tradicija manufaktura i obrta
* Basel (0,4 mil. st) – “vrata Švicarske”, Rajna plovna do Basela – jeftin transport; kemijska industrija, jak III sektor
* Bern (0,3 mil. st) – glavni grad, istoimeni, najveći kanton
* Geneva (0,4 mil. st) – s tri strane okružena Francuskom, najjači internacionalni centar, europsko sjedište UN-a; industrija satova i precizne mehanike
.. Austrija (Republik Osterreich)
… opća obilježja
* obuhvaća Istočne Alpe (63% Austrije), alpsko predgorje, ravnjak Českog masiva i kotline i zavale na istočnom rubu Alpa
* Istočne Alpe razdjeljene rječnim dolinama u tri pojasa – Sjeverne Vapnenačke Alpe (Mz), središnji pojas (Praalpe (Pz) – najviši vrh Austrije – Grossglocker, 3797mnv), Južne Vapnenačke Alpe (Karnske alpe i Karavanke, Mz vapnenci i dolomiti)
* Alpsko predgorje – između Sjevernih i Dunava; N od Dunava – Češki ravnjak
* Važne Bečka i Grazka zavala (između Štajerskih i Pohorja)
* niže i šumovitije od švicarskih – 40% Austrije pod šumom (jela, smreka, bor); vegetacija iznad 2000m – pašnjaci
* Austrija se dijeli u 3 cjeline – Alpe, dolinu Dunava, Česki masiv
* 9 SZ (“Landes”) svaka sa svojim centrom – 8 (Gornja i Donja Austrija, Gradišće, Štajerska, Koruška, Salzburg, Tirol, Vorarlberg) + Beč
* nakon raspada Austro – ugarske monarhije 1918., nastaje Austrija; ’38. priključena Trećem Reichu; 1955 stekla nezavisnost u predratnim granicama – obavezna neutralnost; od 1995. članica EU
* Važnost Alpi i Dunava, političko – kulturnog nasljeđa Monarhije i metropole Srednje Europe – Beča
… stanovništvo
* rijetko i neravnomjerno naseljeno – najnaseljenija Bečka zavala (3710 st/km2, 20% stanovništva) i Podunavlje, narjeđe – Tirol
* Gračišće (Burgenland) – oko 25 000 Hrvata; južna Koruška – oko 50 000 slovenaca; u Austriji 10% radne snage – stranci
… gospodarstvo
* obilje vode, šume, željezne rude; uvoz glavnine sirovina za industrijsku proizvodnju i hrane; proizvodnja građevinskog drveta, celuloze, namještaja; industrija 60% BDP-a, turizam 10%
* vrlo ravijen turizam; seoski turizam, ruralno stanovništvo ga kombinira sa poljoprivredom; razvoj ekološkog i exkluzivnog, ¾ noćenja od inozemnih gostiju; ljetna turistička sezona u Koruškoj na jezerima
* tranzitna zemlja – razvijen promet – cesta, željeznice, rijeke (Dunav plovan 350km)
* značajni pravci
* Pirnski (od Regensburga do Zagreba)
* Taurenska autocesta
* Brenerski pravac (Njem – N Ita)
* dolina Inna i tunel Alberg prema Švic.
* dolina Dunava prema W
… urbana središta
* Wien (Beč)
* aglomeracija 2,1 mil. st, 10x više od Graza – 2. po veličini
* preriferni položaj zbog povijesnih razloga
* križište podunavskog i moravskog prometnog pravca; na nekad važnom “Jantarskom putu”
* strojogradnja, kemijska i prehrambena industrija
* kulturno središte, građevine, muzeji, kulturna događanja
* ostala veća središta – Linz, Graz, Salsburg, Innsbruck
.. Slovenija
* nezavisnot 25.6.1991; u EU od 2004.
* povoljan prometni položaj (Alpe – Jadran – Panonska nizina)
* najgušća naseljenost u kotlinama alpskog predgorja (Ljubljana (0,27 mil. st), Celje), u primorju (Primorsko, NW Istra – Izola, Piran), najrjeđe u Visokim Alpama (Tolmin); udio gradskog stanovništva 52%
* važnost turizma – Bled, Bohinj, Planica, Kranjska gora; zimski, ljetni, seoski, lječilišni; privlačnost spomenika u kršu (jame Postojna i Škocjanska)
* pod šumom oko 50% površine – razvijeno šumarstvo i drvna industrija
* središnji dio (Ljubljanska kotlina) – Ljubljanom; sjever (Štajerksa) – Maribor, HE na Dravi
* glavna luka Koper
* disperzna industrijalizacija, uravnotežen regionalni razvoj
19. Istok srednje Europe (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska)
* zajednčko – pola stoljeća u socijalističkom bloku, od 1990-ih demokratski sustav i tržišno gospodarstvo, od 2004. članice EU
* Poljska P: 312 683 km2 St: 38,53 mil. St/km2: 123,2 BDP per capita: 5 355 $
* Češka P: 78 864 km2 St: 10,22 mil. St/km2: 129,6 BDP per capita: 8 834 $
* Slovačka P: 49 039 km2 St: 5,40 mil. St/km2: 110,1 BDP per capita: 6 019 $
* Mađarska P: 93 036 km2 St: 10,09 mil. St/km2: 108,5 BDP per capita: 8 384 $
.. Poljska
… opća obilježja
* sjeverni nizinski dio (Baltičko primorje, tisuće ledenjačkih jezera), južni brdoviti
* nizine srednje Poljske – morenski nanosi, pradolne s močvarama i jezerima, visočja na SE
* planinski pojas na jugu – mlada nabana gorja – Sudeti na W (planinska skupina Krkonoše, granit, gnajs), Karpati na E (Tatri, Beskidi, granit, vapnenci, Mz fliš)
* današnje granice nakon WWII, dobila preko 500km obale
* 98% stanovništva Poljaci
* jezgre naseljenosti – Gornja i Donja Šlezija, Krakov, Varšava; 62% gradskog stanovništva
* unitarnja država podjeljena na vojvodstva (49)
... gospodarstvo
* deagrarizacija; jedna od rijetkiz zemalja gdje za socijalzma poljoprivredno zemljište nije podržavljeno (72% privatno)
* razlike u razvijenosti poljoprivrede – ex njemački posjedi (W, N), veći, bolje opremljeni, veći prinosi
* poljoprivreda – 6% BDP-a, 20% stanovništva (potrebno puno radne snage zbog zaostalosti i slabe mehanizacije); polovica zemljišta pod žitaricama; 2. u svijetu po proizvodnji raži, 3. po krumpiru, 4. po zobi
* rani razvoj industrije na temelju kamenog ugljena i željezne rude; teška industrija; gornjošlesko područje – jedno od najstarijih
* dva velika emtalurška kombinata – Katowice i Nova Huta
* veliki ekološki problemi (gornjosleško područje jedno od najugroženije u Europi), pomoć fondova EU – resturkturiranje
* najstarije sveučilište u Krakovu
* razvoj luka na Baltiku – Szczecin, Gdansk, Sopot (turizam)
* industrija u Poznanu, Lodzu (2. po veličini)
* Warszawa – glavni grad, kulturno središte, obnovljena nakon razaranja u WWII
.. Češka (Češka Republika)
… opće značajke
* Češka + Moravska; samostalna od 1.1.1993
* Češka zavala odvojena od Moravske zavale Češko – Moravskim visočjem; Snežka (1602m) najviši vrh
* na N – Polabska nizina
* Češki masiv = Češko – Moravsko visočje (tercijar, sedimenti) + Češka zavala (sedimenti) i okolne planine; granit, gnajs, pretkambrij
* W Moravska – krš
* rijeke Laba s pritocima (Vltava, Ohre)
* jezgre naseljenosti – Prag, N Moravska,N Češka; najrjeđe na S
* 94% Čeha; 69% gradskog stanovništva
… gospodarstvo i glavna urbana središta
* željezna ruda i kameni ugljen oko Kladna i Plzena
* termalni izvori; najpoznatije toplice – Karlovy Vary, Marianske Lazne
* Češka zavala – pod sedimentima lignit i smeđi ugljen – crna emtalurgija
* Prag – Srednja Češka, najveće industrijsko središte - elektrotehnička, tekstilna
* Mlada Boleslava - autondustrija (Škoda)
* poznat češki kristal (Swarowski), porucaln i pivo
* Prag (1,2 mil. st) na Vltavi – prometno čvorište, jedan od lijepših gradova Europe, staro sveučilište, razvijen turizam
* grad Ostrave – kameni ugljen – crna metalurgija i metaloprerađivačka industrija
* Brno (0,4 mil. st) – glavno središte Moravske, drugi po veličini u poljskoj
* ekološki problemi – kisele kiše, ugrožena 1/3 šuma
.. Slovačka (Slovenska Republika)
* samostalna od 1.1.1993; u Ugarskoj do WWI, nakon toga u Čehoslovačkoj
* važnost Dunava
* podjeljena na tri regije (Zapadni, Središnji i Istočni kraj) i 38 okruga
* pretežito planinska – Zapadni Karpati (krš na SE), dio Istočnih
* Karpati – vanjski luk Zapadnih Karpata, Unutrašnji Karpati (visokotatranski luk, niskotatranski pojas, južni pojas)
* ravnice na S (rub Panonske nizine), SW (Podunajska ravnica), SE (Istočnoslovačka); zauzimaju 20% površine
* očuvane šume, oko 50% teritorija
* Slovaci (86%), Mađari (11%); 59% gradskog stanovništva, sela i mali gradovi u dolinama rijeka (Vah, Nitra, Hron..)
* poljoprivreda – pšenica, ječam, kukuruz; voćarstvo, vinogradarstvo; kotline – stočarstvo
* razvoj industrije tek nakon WWII, u većim gradovima – Bratislava (glavni grad, 0,44 mil. st, na Dunavu, petrokemija, naftovod), Košice, Nitra, Prešov…
* autoindustrija – Žilina (KIA)
* zimski turizam, ljekoviti termalni izvori
.. Mađarska
… opće značajke
* panonska i podunavska zemlja – razvijene prometne veze
* nizinska zemlja – 2/3 teritorija do 200mnv – velika nizina Alfold – 50% teritorija, prkrivena fluvijalnim sedimentima
* Mađarsko sredogorje – 2% površine, najviši vrh Kekes (1015mnv) – Pz i Mz naslage
* pod šumom manje od 1/5 teritorija, obrađuje se 70% ukupne površine (najviše u Europi)
* 90% Mađara, 63% katolika, 24% protestanata, 13% ateista
* neravnomjerna naseljenost; jezgra stanovništva županija Pest (Budimpešta, 2 mil. st, s okolicom ¼ st) i ostala industrijski razvijena područja; 65% stanovništva živi u gradovima; depopulacija – iseljavanje, negativna prirodna promjena
… gospodarstvo i urbana mreža
* 8% BDPa iz poljoprivrede; malo padalina – pšenica, kukuruz, krumpir; napuštanje poljoprivrednog zemljišta
* osim boksita, urana, nafte i plina, industrija počiva na uvezenim sirovinama
* Budimpešta – ½ mađarske industrije i nacionalnog dohotka; turizam – ljetni – Blatno jezero (Balaton); toplice, lovni turizam
20. Italija
..opće značajke i prirodna osnova
… opće značajke
* ujedinjena 1866. (Risorgimento)
* povoljan položaj; najveći dio na Apeninskom poluotoku; najveći sredozemni otoci – Sicilija, Sardinija; djelovi Alpa, Padska nizina
* P: 301 277km2 St: 58,09 mil. St/km2: 193 BDP per capita: 25 527 $
* ¾ granica – obala
* težište prometa u Sredozemlju, do otkrića Amerike – žarište razvoja se pomiće na sjever (u Italiji – Padska nizina)
* razvoj sjevernotalijanskih luka – Venezia, Genova
… prirodna osnova
* pretežito brdsko brdsko – planisnka zemlja
* 3 cjeline – Alpe (N), Apeninski poluotok (1140km) s otocima, Padska nizina
* Alpe
* od Genovskog zaljeva (E) do Julijskih Alpa (W)
* Pz i Mz stijene
* kratke rijeke, strmi pad – HE
* nakon povlačenja ledenjaka – jezera – Maggiore, Como, Garda – turizam
* Padska nizina
* plodna; rijeka Po i pritoci (Adige, Brenta, Sie, Soča…) – delta, obala niska i močvarna
* lido – pješčani prudovi – lagune i zaljevi
* Milano, Brescia, Verona, Parma
* Planinski lanci Apenina
* izdignuti u tercijaru
* Sjeverni (fliš), Srednji (vapnenac), Južni (gnajs, granit)
* razvodnica bliže Jadranu – dulje rijeke teku u Tirensko more
* Vulkani – Vezuv, Etna (Sicilija), Stromboli i Vulcano (Liparski otoci)
* skoro 5000km niske obale
* submediteranska klima, mediteranska (Ligursnko primorje, otoci), kontinentska (Padska nizina), planinska (Alpe)
… upravna podjela
* 20 regija, 95 provincija
* autonomija – Sicilija, Sardinija, Val d’Aosta, Friuli – Venezia Giulia, Trenitno – Alto Adige
… stanovništvo i urbana struktura
* 95% Talijani; Slovenci, Austrijanci, Francuzi, Hrvati (Molise)
* 12 mil. iseljenika do WWII – po broju prva u Europi
* migracija s S na N
* prirodna depopulacija i starenje stanovništva
* najgušća naseljenost – Campania i Lombardia; najrjeđa - Valle d’Aosta
* policentrična urbana struktura; 66% gradskog stanovništva; 4 milijunska, Roma (2,65 mil. st), Milano (1,4), Torino (1), Napoli (1,1); Palerno (0,7), Genova (0,6)
… gospodarstvo
* izražena dvojsnot - razvijeni industrijski sjever (europska razvojan os), nerazvijen poljoprivredni jug (Mezzogiorno)
* 6% zapolenih u poljoprivredi; Padska nizina – kukuruz, šećerna repa, riža (prva u Europi); po proizvodnji vina prva u svijetu
* zbog malo padalina, topline, malo tekućica – meliracija i natapanje (9% površina – ¼ proizvodnje)
* mali posjedi (8ha)
* industrijalizacija temeljena na jeftinoj radnoj snazi i HE perialspkog područja; jak razvoj nakon WWII – povećan uvoz sirovina > izvoz automobila, bijele tehnike…; velika poduzeća drže ¾ ukupnog industrijskog kapitala
* brodogradnja, autoindustrija (Fiat), kemijska industrija (Milano, Trst, Venecija, Bari)
* industrijski trokut na sjeveru – Trino – Genova – Brescia, središte – Milano; III djelatnosti (financije)
* turizam – klima, more, Alpe, kulturno – povijesni spomenici; više od 50 mil turista godišnje; treća u Europi po prihodu od turizma (Fra, Špa, Ita) > opterećenost prostora, ekološki problemi (onečišćen sjeverni Jadran)
… regionalne cjeline
* sjeverna, srednja (“3. Italija”), južna
* sjever
* zapadni dio Padske nizine, porječje Po
* razvojna jezgra – Lombardija, Piemont, Ligurija – 1/5 površine, 15 mil. st
* Lombardija najrazvijenija – 1/5 dohotka, ¼ industrijske radne snage; središte Milano – glavno prometno čvorište, poslovno središte (banke, moda, sajmovi), autoindustrija (Alfa Romeo)
* Piemont – autoindustrija (Fiat), središte Torino
* Ligurija – središte Genova, brodogradilište, najveća luka, petrokemija, dva naftovoda
* najstarije turističko područje Italije – Riviera di Ponente (San Remo), Riviera di Levante
* N jak zbog: povoljni prirodni uvjeti i geo položaj, plodna nizina, tradicija trgovine, rana industrijalizacija, turizam
* jug (Mezzogiorno)
* 41% Italije, južno od linije Rim – Ankona
* S nerazvijen zbog: nepovoljan klima (<500mm padalina), brdovit kraj, malo pribalne ravnice – nemoguć razvoj poljoprivrede; agrarna prenaseljenost, mali psojedi, loši uvjeti za industrijalizaciju, mentalitet (“parazitski život”)
* žarište iseljavanja
* pokušaj industrijalizacije sa slabim rezultatima
* “Treća Italija”
* stabilan razvoj, regije Veneto, Trentino – Alto Adige, Friuli – Venezia Giulia, Emilia Romagna, Toscana, Lazio, Marche, Umbria
* visoki prihodi od poljoprivrede, turizma (Venezia) i industrije (Trst – naftovod)
* jezero Garda – najprestižniji voćarski prostor Europe
* specijalzacija – trikotaža (Modena), najmještaj (Toscana), obuća (Marche)
* jak kulturni identitet
* Firenza na rijeci Arno – kulturno i turističko središte; Roma na Tiberu – glavni grad, vjersko središte (Vatikan); Rimini – turizam na jadranskoj obali
21. Španjolska i Portugal
.. opće značajke
* SW Europe, od ostatka odijeljen Pirenejima (Pirenejski poluotok / Iberski – Iberi – prastanvovnici poluotoka, danas Baski)
* reconquista – borba protiv Arapa za povrat poluotoka, traje od od 8. st. do 1492 (pad Granade); tragovi u kulturi
* kolonijalne sile 16. stoljeća
* u 20. stoljeću dikatature u obje zemlje (Špa – Franco; Por – Salazar)
* obje članice EU od 1986 – veće uključivanje u Europsku politiku, brži razvoj
* Španjolska: P: 504 783 km2 St: 43,06 mil. St/km2: 85,3 BDP per capita: 20 242 $
* Portugal: P: 91 985 km2 St: 10,49 mil. St/km2: 114,1 BDP per capita: 14 645 $
.. Španjolska
… prirodnogeografske značajke
* nepovoljan reljef – većina zemlje visoravan Meseta (hercinski masiv, pk, Mz, gnajs, vapnenac), Kantabrijsko gorje na N (željezo, ugljen), Pireneji (alpska orogeneza), Sierra Morena i Betijski Kordiljeri na S (između njih Andaluzijska tektonska depresija), Sierra Nevada (Mulhacen, 3481mnv), Ibersko gorje na NE (kreda, jura), Argonski bazen rijeke Ebro (između Iberskog i Kantabrijskog gorja i Pireneja)
* raznovrsnost reljefa – velike razlike i otežana povezanost; obala (skoro 5000km) nerazvedena i strma
* klima – umjereno kontinentska u unutrašnjosti , malo padalina, većina zimi; oceanska na NW (“Costa Verde” – travnjaci, šume); Sredozemni tip duž sredozemne obale – tople kišne zime, vruća ljeta
* većina rijeka – atlanskti sliv – Mino, Duvero, Tajo, Guadiana, Guadalquivir); sredozemni – Segura, Jucar, Ebro, Llobregat
* ramolas – peridočni vodotoci; rijeke nisu plovne (osim 90km Guadalquivira, oko Seville); veliki pad – HE, natapanje; grade se brane – više od 400 umjetnih jezera – nadoknađen nedostatak vode
… upravna podjela
* provincije – grupirane općine u jedinice decentralizirane državne vlasti; autonomne zajednice (17) – grupirane provincije na temelju zajedničkih povijesnih, kulturnih i ekonomskih obilježja, oblik teritorijalne autonomije
stanovništvo i urbana struktura
* do ‘70ih zemlja emigracije; intenziva unutarnja migracija – unutrašnjost depopulira, rast u primorskim i regijama glavnog grada, te otocima; najgušće naseljena područja Barcelone, Madrida, Valencije i Bilbaa; najmanje – planinska unutrašnjost
* etnička heterogenost – Španjolci (Kastiljanci 72%), Katalonci (16%), Galisijci (8%), Baski (2%)
* osim španjolskog, govore se i katalonski (romanski jezik, Katalonija, Valencija, Baleari), galisijski (Galicija i agrarni NW, portugalski dijalekt), baskijski (uz Biskajski zaljev, 4 provincije i preko granice u Fra, relativna autonomija)
* izrazito demografsko starenje; 78% gradskoj stanovništva; policentrična struktura
* Madrid (glavni grad, 2,3 mil. st), Barcelona (1,7), Valencia, Sevilla, Zaragoza, Malaga
… gospodarstvo (posebnosti)
* demokracija (‘70ih) i ulazak u EZ – “gospodarsko čudo” – visoke stope rasta, restrukturiranje, privatizacija, otvaranje tržišta
* investicije od amerikanaca (zamjena za teritorij i vojne baze u hladnom ratu), jači razvoj turizma (uslužne djelatnosti – 60%)
* N – industrija. Bilbao – crna metalurgija (čelik), Sierra Morena – plemeniti metali
* 3. po iskorištavanju vodnih resurca (Fra, Ita, Špa)
* rudama najbogatija zemlja S Europe; danas razvijene petrokemija, autoindustrija (SEAT)
* problematika španjolske poljoprivrede
* glavna razlika obala – unutrašnjost
* latifuncije – velika imanja, prostor se daje u zakup – paša, lov, šumarstvo; izostanak mehanizacije i ulaganja, ekstenzivna obrada; žitarice
* mala obiteljska imanja – intenzivna obrada, polikultura; kombinacija s radom u industriji
* iseljavanje radne snage (Fra)
* borba protiv suše – “sušno poljodjelostvo” s izmjenom kultura – koriste se kulture s ranim dozrijevanjem (pšenica, ječam); poljodjelstvo s trajnijim kulturama (loza, maslina – Andaluzija – 80% prektiveno maslinama; 1. u svijetu po proizvodnji i izvozu ulja, vina treća); natapanje – 20% obradivih površina – huerte – natapani vrtovi i polja, najviše u području sredozemne klime – agrumi, riža, kukuruz; najgušće naseljena poljoprivredna područja Europe
* visoka produktivnost, relativno niske cijene = konkurencija
* turizam
* razvoj na prijelazu u 20. stoljeće; masovni turizam nakon WWII (čarter letovi)
* velik dio radne snage zaposlen u turizmu (10%); godišnje oko 60 mil. turista – 20 mlrd $ prihoda
* glavnina usmjerena na sredozemnu obalu; unutrašnjost privlačna zbog kulturnog nasljeđa
* betonizacija, nema veze s tradicionalnom arhitekturom, opterećenost prostora, ekološki problemi
… regionalni problemi i posebnosti
* madridska regija – jezgra, centar Španjolske, prometno čvorište, autoindustrija, kemijska, okružena nerazvijenim regijama
* Barcelona – sekundarna jezgra, Katalonija, lučki i trgovački centar, u zaleđu plodna dolina Ebra, HE s Pireneja
* Valencia – teška industrija, visokorazvijena poljoprivreda, turizam
* Bilbao – atlantska obala, metalurgija, čeličane
* nerazvijene regije (periferija) – Galicia, Stara i Nova Kastilja, Andaluzija
.. Portugal
* sredozemno podneblje i kulturni krug, iako nije na sredozemlju
* rijeka Tejo ga dijeli na N (planinski (Seera da Estrela, 1991mnv), vlažan) i S (niži, doline rijeka Sorraie i Sada, suši)
* obala oblikovana abrazijom, mjenama i riječnom erozijom; na sjeveru pješćani prudovi i lagune
* ocenaska klima mediteranskog tipa – topla ljeta, blage i kišne zime; količina padalina se smanjuje prema S (1000mm > 400mm)
* gusta rječna mreža, tri najveće (izvorište u Špa) – Tejo, Douru, Guadiana; plovne u donjem toku, na estuarijima luke Porto, Lisabon, Setubal
* 1/3 površine pod šumama – najviše na N (lužnjak, portugalski hrast), na S hrast plutnjak; eukaliptus u primorju
* 1/3 površine obrađeno
… stanovništvo
* 99% Portugalaca; jezgra naseljenosti zapadno primorje, smanjuje se od N prema S i prema unutrašnjosti
* izrazito demografsko starenje
* iseljavanje, migracija prema obali, 40% gradskog stanovništva – najveća gradska područja Porto i Lisboa
* Azorski otoci i Madeira – autonomija. Kontinentski dio – 18 regija
… gospodarstvo
* nema više ni jednu koloniju (Macao vaćen Kini 1999.)
* kasna industrijalizacija i korištenje HE
* izvoz ribe, vina (oko rijeke Duoro, vino porto), pluta (svakih 10 godina ljuštenje kore hrasta plutnjaka)
* članica EU od 1986. – industrijalizacija, izvoz mramora; turizam (Azori, Madeira; Fatima – hodočašćenje), pomorstvo
… regionalne različitosti i posebnosti
* estuarij rijeke Tejo – Lisboa (2 mil. st), najrazvijeniji dio zemlje, razvijen putnički promet; brodogradilišta, prehrambena industrija, uslužne djelatnosti
* veći centri na obali – Porto, Braga, Coimbra
* unutrašnjost – 3 djela – sjever (Tras os Mentes), središnji dio (Sierra de Estrela), južni dio (Alentejo – turizam)
23. Istočnoeuropske zemlje: Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija
* do 1991. SSSR
* Bjelorusija: P: 207 600 km2 St: 9,75 mil. St/km2: 47,0 BDP per capita: 1 768 $
* Moldavija: P: 33 700 km2 St: 4,20 mil. St/km2: 125,0 BDP per capita: 459 $
* Ukrajina: P: 603 700 km2 St: 46,48 mil. St/km2: 77,0 BDP per capita: 975 $
.. Bjelorusija (Belarus)
… opća obilježja
* zapadni dio istočnoeuropske nizine, porječja Dnjepra, Dvine i Njemena; dio ruske ploče (pk), morenski nanosi
* sredinom zemlje prolazi Bjeloruska uzvisina (Belaruska hrada 345mnv); na S šume i močvare
* klima – utjecaju zračnih masa s Atlantika; S – umjereno kontinentska klima, NE – vlažna snježno-šumska (Df)
* oko 10 000 malih jezera ledenjačkog, najvišena NW
* 1/3 površine pod šumama, uglavnom na N (bor, jasen, hrast); na zapadu Beloveška prašuma (zaštičeni europski bizon)
… stanovništvo i glavna urbana središta
* jegra naseljenosti – središte zemlje
* Bjelorusi (78%), Rusi (13%), Poljaci (4%), Ukrajinci (3%); kulturno jak utjecaj Rusije
* izrazito starenje stanovništva; 71% gradskog; Minsk (glavni grad 1,7 mil. st), Homel, Vicebsk, Mahilou, Brest…
… gospodarstvo
* 1/5 st. u I sektoru – izvozi meso, jaja, mlijeko, krumpir
* prehrambena i tekstilna industrij; nalazišta kalijeve soli (umjetna gnojiva); strojogradnja (traktori, teški kamioni)
* tehnološka zaostalost, manjak investicija (nedemokratski režim); posljedice černobilske katastrofe (20km od S granice)
.. Moldavija
… opća obilježja
* SW Istočnoeuropske nizine, između rijeka Prut (W), porječje Dnjestra (E); dio Ruske ploče (graniti)
* ravničarski prostor; središnji dio – Srednjomoravska uzvisina (Kodri); stepa na sjeveru – Balti, na jugu Budžak (slaba naseljenost)
* umjereno kontinentska klima, kratke zime, topla ljeta; smanjenje padalina prema S; česte suše; žitarice, voće, loza
… stanovništvo i gradovi
* jezgra naseljenosti središnji, indsutrijski dio
* Moldavci (65%), Ukrajinci (13%), Rusi (13%)
* službeni jezik moldavski, narječje rumunjskog
* demografsko starenje; 52% gradskog stanovništva; Chisinau (0,7 mil. st, glavni grad); Tiraspol, Balti
… gospodarstvo
* nizak životni standard; 1/3 stanovništva bavi se poljoprivredom (žito, duhan, vino), stočarstvo na S; I – 20%, II - 40%
* ovisna o uvozu energenata i industrijskih proizvoda
* problemi s manjinama i separatizam (Gagauska i Transdnjestarska republika)
..Ukrajina
… opće značajke
* nakon Rusije najveća zemlja u Europi; duga obalna linija na Crnom moru
* SW dio Istočnoeuropske nizine; nizinski reljef, mnoge rijeke; uzvisine (5% teritorija) – W – Karpati, S – Krim
* N – močvare (Polesje); S – primorska nizina Crnog i Azovskog mora – niska, zaljevi, limani
* SW – umjerenokontitnetska klima, NE – snježno – šumska, SE – stepska
* najveća rijeka Dnjepar; Dnjestar, Bug, Prut – brojn akumulacijska jezera
* W – šume, E – šumo – stepe, travne stepe – uglavnom obrađene (poljoprivredne površine – 55% Ukrajine)
* Dnjepar djeli Ukrajinu na prozapadni agrarno – ruralni W dio i proruski industrijsko- urbani E dio
… stanovništvo i najveći gradovi
* jezgra naseljenosti – Donjecki ugljeni bazen, Kijevska regija, industrijsko područje Dnjepra; najrjeđe Polesje i Karpati
* Ukrajinci (73%), Rusi (22%; na Krimu >60%)
* izražito demografsko starenje; 70% gradskog stanovništva – Kijev (2,7 mil. st, glavni grad), Harkiv (1,6), Doneck (1,1), Odesa…
… gospodarstvo
* plodna zemlja – poljodjelostvo (pšenica, šećerna repa, suncokret, kukuruz); ne uvozi hranu, izvoz žita i šećera
* velika rudna bogatstva – Donbas – gusto naseljeno rudarsko – industrijsko područje; crna i obojena metalurgija
* Krivi Rog – kvalitetna željezna ruda; najveće europsko nalazište mangana
* kemijska i petrokemisjka industrija – nalazišta nafte u Pretkarpatju, Pridnjeparskoj nizini i Krimu; nedovoljno – uvoz iz Rusije
* izvozi višak energije –HE, TE, NE
24. Patuljaste države; Područja s posebnim statusom; Eksklave, Enklave
* San Marino, Vatikan, Monako, Lihtenštajn, Andota – povijesni razlozi
* Gibraltar – jedina kolonija u Europi
* sastavni dijelovi teritorija neke države koji su u cijelosti okruženi teritorije druge države – eksklave / enklave – ime ovisi o reltivnom pogledu – sa stajališta matične države – eksklava; sa stajalište države koja okružije teritorij - enklava
* u Europi 4 E/E – manje od 26km2, manje od 2000 st – španjolska Llivia, talijanska Capmione, njemačka Busingen – jedno naselje; najsloženija je belgijska Baarle – jedno naselje sastavljeno od belgijskog i nizozemskog djela
* donedavno je i Zapadni Berlin bio E/E
* Kalinjongradska oblast nije nije praval E/E – nije okružena jednom državom, ima svoj izalz na more
* geoprometne E/E najčešće – rubni djelovi neke države kojima se može pristupiti preko teritorija druge države (najviše na austrijsko – njemačkoj granici. Kod ‘nas’ – bosanskohercegovačko selo Uništa pod Dinarom, pristup moguć jedino iz Hrv.)
* u pravilo niskocarinska područja (Andora, Kanalski otoci, otok Man) ili s niskim porezima (Monako) – trgovina, exkluzivna odredišta
* Campione i Monaco – kockarnice
* turizam značajan u svima; služile i kao područja za primitak izbjeglica (W Berlin, Andora)
* u teškom su položaju – podliježu zakonima matične države; stanovništvo ovisi više o državi koja ih okružuje nego matičnoj
________________
[1] C – srednja Europa (centar), S – jug, N – sjever, W – zapad, E - istok