Transcript for:
Povijest Proljeća naroda 1848-1849

Dobar dan svima i dobrodošli u novu epizodu Kratke povijesti. U današnjoj epizodi, brzo, kratko, ali efikasno, prolazimo kroz velike evropske revolucije od 1848. do 1849. koje se u povijesti još nazivaju i Prolječe naroda. U današnjoj epizodi proći ćemo Prolječe naroda u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj, budući da su to tri Najvažnije države u kojima su se događale najveće revolucije, a osim toga, također sve ovo što možete vidjeti su bila žarišta revolucija. Od, kao što smo rekli, Italije, Francuske, Njemačke, Austro, ono se ispričavam se, Habruške monarhije koju ćemo obrađivati u sljedećem videu, pa također i Rumunjska. Ali i po ostatku Evrope izbijale su revolucije inspirirane Francuskom revolucijom, proširene Napoleonskim ratovima, Napoleonskim osvajanjima. Sve smo to već zapravo obrađivali i ovo je zapravo vrhunac revolucionarnih izbivanja u Evropi u 19. stoljeću. U današnjoj epizodi obrađujemo Italija, Francuska i Njemačka. U sljedećem videu koji će biti nešto duži. Želio sam raspodijeliti u dva dijela, jer mislim da bi bilo pre naporno za obraditi sve u jednom videu. Onda ćemo se baviti Habruškom monarhijom i Hrvatskom. To će biti dosta dugo, jer ima jako, jako puno toga. Ali onda ćemo konačno krenuti na zabavne, zanimljive teme. Mislim, i ovo je isto sve zabavno, naravno. Ali krenut ćemo se malo baviti, ponovo ćemo prolaziti kroz sve moguće države. Pa, sada da ne duljimo, krenut ćemo. odmah na Italiju. Dana 12. sjećna 1848. izbjeli su prve pobune u Palermo. Na Siciliji, gdje su se velike narodne mase pobunile protiv tamošnjeg feodalno-absolutističkog poretka. Na području Napulja istovremeno započinje ustanak protiv austrijske vladavine, koji u veljači dove do donošenja novog ustava Naputskog kraljevstva. Potaknuti ovim događajima i vladari država Središnje i Sjeverne Italije donose nove ustave, prema kojima su u lokalnom stanuništvu dodjeljena građanska prava. A vlast je podeljena između kralja i parlamenta. Potaknuti je revolucionarnim zbivanjima u ostatku Italije, u Ožiku izbijaju ustanci u Milanu i Veneciji. A ustanike ubrzo podupere kraljevstvo Piemonta i Sardinije na čelu s kraljem Karlom Albertom I. koji je vladao od 1831. do 1849. On ubrzo objavlja rat havruške monarhije te potiskuje havruške snage na istok Italije. Nakon povlačenja austrijske vojske iz Milana... Aha, samo bih vam nešto želo reći. Znači, ja prvi put kad sam gledao ovu sliku, ja sam bio uvjeren da je ova slika nekakvom zabunom došla ovdje, jer meni je ovo izgledalo kao francuska zastava. Ali, ispada da je to bila jedna od revolucionarnih zastava koja se koristila u proljeću naroda u Italiji. Također, na ovoj karti sam vam označio Napulsko kraljestvo. da ga možete bolje vijeti, nekako si predoći ti di se ono nalazilo, a ovdje, sad smo zapravo ovdje. Nakon povlačenja austrijske vojske iz Milana, tijekom svibnja i lipnja, dolazi do širanja vlasti Piemonta na prostor sjeverne i srednje Italije. Nakon čega se njih... Njihov kralj proglašava vladarom Gornje Italije. Nakon pobjede generala Radenkoca u bicikot Kustoze u srpnju 1848. zaustavljeno je napredovanje pijemonskih snaga, a u ožiku 1848. 1849. sklopljen je konačni mir u Milanu. Mirovnim sporazumom vraćeno je stanje prije revolucionarnih i ratnih zbivanja te su usposavljene prijašnje granice i vlade. Isovremeno s ovim zbivanjima Mazini je u Rimu proglasio Rimsku republiku, ukinuo papinsku državu te je primorao papu Pija IX. koji je bio papa od 1846. do 1878. da napusti Vatka. No, ubrzo je s pomoć francuske vojske ona obnovljena. Zadnji ostaci revolucionalnih zbivanja u Italiji nestali su u kolovosu 18... 1949. kada su avstrijske snage ugušile pobonu u Veneciji. Iako su revolucionarni pokriti u Italiji bili kratkog vijeka i uglavnom neuspješni, oni će znatno brzati razne nezadovoljnike da zajedničkim snagama krenu u borbu za ujedinjenje Italije. Znači, kao što ste mogli zapravo vidjeti, mi se još i dalje u ovom videu nećemo baviti ujedinjenjem Italije. To nam dolazi tek u jednom od sljedećih videa. Mi zapravo već dosta dugo pratimo tu ideju i borbu za ujedinjenje Italije, znači i za vrijeme revolucija od 1815. do 1848. znači u prvom i drugom valu evropskih revolucija. Italijani su se borili. Znamo da Mazini osniva Mladu Italiju koja je dio veće skupine Mlada Europa. Ti mladi intelektualci svačaju kako bi za Italiju najbolje bilo da se ona ujedini. Isto takve ideje će se širiti i po Njemačkoj. E sad ćemo vidjeti kako će stanje biti u Njemačkoj. Kažem, još danas... Nećemo se baviti tim završnim korakom ujedinjenja Italije, niti Njemačke, ali u nekom od sljedećih videa definitivno. Prije Njemačke, Francuska. U veljači 1848. započinju nova revolucionarna previranja u Francuskoj. Nezadovoljni radnici, obrtnici i studenti tražili su sudjelovanje u vlasti te izmjene izbornog sustava. Zbog pritiska nezadovoljnih masa, kralj Louis Philippe odriče se vlasti 24. veljače 1848. godine. Uskoro je ukinuta monarhija i proglašena... druga republika. Znači, prva republika je bila za vrijeme Francuske revolucije, znači, Jakobinci, imali smo Skupštinu ustavotvornu, narodnu, zakonodavnu, koju god hoćete, jer ih je puno. Znači, to je bila prva republika. Onda, sad imamo drugu republiku. Između republika su bila carstva. Znači, prva republika je bila pa je sad bilo carstvo ponovno, ili kraljevstvo, dobro, i za vrijeme Napoleone je bilo carstvo, pa se zapravo samo nastavilo, sada dolazi do druge republike. Opće pravo glasa, sloboda tiska, udruživanja i političkog djelovanja neke su od osnovnih tekovina novog društvenog poretka. Tijekom slibnja odrežani su izbori za ustavotvornu skupštinu, a novi ustav donesen je u studenome 1848. Umeđu vremenu je u lipnju ugašen u krvi radnički ustanak u Parizu. Ustavnim promjerama na čelu države nalazi se predsjednik za kojeg je uskoro izabran Carlo Louis Napoleon Bonaparte. koji je vladao od 1848. do 1852. I bio je Napoleonov nečak. Godine 1851. on je u potpunosti preuzeo vlast u zemlji, te se u početkom prosinca 18... 1852. godine proglasio Napoleonom III. i vladao je od 1852. do 1870. kao car obnovljenog francuskog carstva. Imate sliku koju smo već bili spominjali, znači kralj Louis Philippe, spominjali smo ga u zadnjem videu, revolucije, prvi val revolucija, on je bio u drugom valu u Francuskoj, 1830. godine, nakon Sibanske revolucije, a s desne strane imate Carla Louis Napoleona Bonaparte, odnosno ovdje više nije predsjednik nego je Napoleon III, car Francuskog carstva. Ovdje sam vam stavio... kartu tih predsjedničkih izbora. Znači, kao što možete vidjeti, dole dobio je čovjek negdje oko 75% glasova i stvarno većina sva francuske je bila osvojena. Što je jako zanimljivo. Njegov protivnik je osvojio samo 20% glasova i još je bio treći kandidat. Zanimljivo je kako su se zvali stranke. Carlo Luina po León Bonaparte bio je iz stranke koje su zvali Bonaparte. na par tisti, a ovaj drugi je bio iz republikanske stranke. I sada, konačno, dolazimo do Njemačke. Slično kao i u Italiji, i u Njemačkoj, mlađi intelektualci svačuju da bi za Njemačku najbolje bilo da se Ujedini. Zapravo mi od kad je Njemačke pratimo silne pokušaje ujedinjenja tih malih njemačkih državica. Ono što je zanimljivo da Njemačka danas, iako je država, ona i dalje ima te mali države. manje savezne države. Ona je Savezna Republika Njemačka. Mislim da se to na njevsku kaže Bundesrepublik. Tako da, znači, i dalje mi vidimo neke tekovine iz povijesti i zapravo već veći stupanj autonomije tih većih savjeznih država u Njemačkoj. U ošiku 1848. izbija ustanak u Berlinu, a tijekom proljeća revolucionarna gibanja nasavljena su na prostoru brojnih njemačkih država. Dana 18. slibnja 1848. sve njemački parlament u Frankfurtu započeo je rasprave o mogućnostima ujedinjenja njemačkih država tijekom uključivanja dijelova havdruške monarhije na kojima žive Njemci u ujedinjenu Njemačku. Tijekom kongresa dvije struje, znači dvije ideje, od kojih je jedna bila za veliko njemačko rješenje pod vodstvom Austrije, a druga za malo njemačko rješenje, nepristano su se sukobljavale. Dana 28. ožeka 1843. 1849. dovršen je ustav Njemačkog carstva te je pruskom kralju Friedrichu IV. odnosno Friedrich Wilhelm IV. koji je vladao 1840. do 1861. ponuđena carska kruna. On je odbacio primiti krunu iz ruku parlamenta te uskoro s pomoć vojska rasjerao parlament. Na taj način prekinut je prvi pokušaj ujedinjenja Njemačka. Pruski kralj je nakon ovih događaja postupno pretvorio Prusku. parlamentarnu monarhiju. Kažem, jako puno sličnih poveznica mi možemo povući između Italije i između Njemačke. Države koje su imale obja velika carstva i zapravo obje države će se i kasnije i malo budućnosti od ove sad zapravo htjeti ujediniti i vratiti u te granice. Znamo, već i sad. da se Italija želi postiti ta ideja zapravo vraćanja granica Rimskog carstva, dok u Njemačkoj postoji ideja da se sve države ujedine u granice u kojima je bilo sve to Rimsko carstvo Njemačke narodnosti. I nešto najbliže tome što će se dogoditi je naravno za vrijeme drugog svjetskog rata, ono su još i prije toga, a pogotovo za vrijeme drugog svjetskog rata. Znači, Mussolini u Italiji, njegova glavna ideja je bila obnova Rimskog carstva, a u Njemačkoj je to bilo za vrijeme, naravno, nacističke Njemačke, i Adolfa Hitlera, koji je također želio proširiti i stvoriti jedno veliko Njemačko carstvo. Kažem, jako je puno sličnih stvari, odnosno, postoji puno stvari koje mi možemo povezati sa Italijom i sa Njemačkom, obje države se bore za svoje ujedinjenje, a to u nekom od sljedećih. Kažem, sljedeći video koji ćemo raditi će biti proljeće naroda, odnosno revolucije 1848. i 1849. u Habričkoj monarhiji i pogotovo za nas bitno u Hrvatskoj. Za nas je to jedno turbulentno razoblje. Preskočili smo jedan dio... ilirskog, odnosno narodnog preporoda u Hrvatskoj, ali na njega ćemo se vratiti malo kasnije, jer želim imati sada sve te revolucionarne, a ne kulturne, iako kod nas i jedna ideja narodnog preporoda je bila ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, ali također glavne ideje su bile... Hrvatski jezik, burba za književnost i sve to. Naravno tako da to je politička tema, ali ne na ovoj razini revolucija. Ako vam se svidio ovaj video, a ja se nadam da je, ostavite like, pretplatite se, a mi se vidimo u nekom sljedećem videu. Doviđenje.