Dobar dan, drage učenice i učenici. Mi ćemo se danas pozabaviti velikim geografskim otkričima. Odnosno, nastavit ćemo priču o velikim geografskim otkrićima i pričat ćemo o tome koji su to pomorci koji su otkrili nove svijetove.
Malo ćemo vrednovati lik i dijelo Kristofora Kolumba i popričati o Kristoforu Kolumbu. I na kraju ćemo valorizirati, odnosno pokušat ćemo izvagnuti kakve su to posljedice velikih geografskih otkrića. Za početak krenut ćemo s portugalskim otkrivanjem. Ali prije toga, idemo se prisjetiti što smo radili u zadnjoj video lekciji. Ako se sjećate, govorili smo o trgovini tijekom 7. vijeka, kako su Venecija i Dženova, među ostalim tu se našao je Dubrovnik, imali primat na sredozemlju, kako je velika Hanza imala primat na Baltičkom moru i u Sjevernoj Europi, kako je do dalekog istoka, ovim ovdje putevima, išao put svile.
Trgova Trgovina putem istoka stala je padom Carigrada i širenjem Osmanskog carstva. Biti trgovac i uputiti se na dalek istok kopnenim putem postalo je gotovo nemoguće, a morali ste plaćati velike poreze. Bilo je također upitno ukoliko na kraju platite taj porez, hoće li ta roba koju imate ostati u vašem vlasništvu i hoće li vam je itko ukrasti, odnosno oteti. Također, govorili smo da nije bilo moguće da se učinimo učiniti u krivičkih učinika. uče skratiti putovanje te kroz Suezki kanal doći do Indije.
Jedin način za doći do Indije bijelo je iz Europe, uz obale Afrike i tako sve do Kalkute, koja je bila krajnje odredište. Prvi koji se odlučio na takvo putovanje bio je Bartolomeo Dias. Ako se sjećate, prošli put smo pričali o kartama i koliko su karte bile nerazvijene, pogotovo TO.
karte, te njemu sigurno nije bilo jednostavno na tom putu. On je došao do rta dobre nade. Njegovo putovanje nastavio je Vasco da Gama koji je uspio oploviti Afriku, proći između Afrike i Madagaskara, te na taj način doći do Kalkute odnosno do Indije, koja je na karti označena brojem 2. Koliko su se često događale nesreće, govori nam i priča za njeg pomorca Pedra Kabra.
koji se 1500. godine isto uputio na putovanje do Indije i na tom svom putu doživio veliko nevrijeme koje ga je odgurnulo sa pravca putovanja i time je on potpuno slučajno otkrio državu koja se zove Brazil. Nakon otkrića, Brazil nastavio svoje putovanje uz obale današnje Južne Afrike da bi na koncu došao do Indije. Osim ovih istraživača, nipošto ne smijemo zaboraviti lik... Kristofora Kolumba Kristofor Kolumba je jedna vrlo zanimljiva osoba. Dugi niz godina nastojao je uvjeriti portugalskog kralja da zna morski put do Indije.
Slušao je razne pomorske priče o putovanjima vikinga i bio je u potpunosti uvjeren da zemlja nije ravna ploča, već da je kugla. Kad smo već kod kugle za majske, kako on nije poznavao kontinente koje se zove Sjeverna i Južna Amerika, Australija, a o Južnom... odnosno Antartici, nećemo ni komentirati.
On je bio uvjeren da ukoliko krene iz Španjolske za doći do Indije, koja se njemu u ovom trenutku nalazi za leđa, ići preko velikog oceana je puno brže nego ploviti oko obala Afrike i na taj način doći do Indije. E sad, portugalski kralj nije mu se nikak umilio i odlučio je pitati za pomoć španjolskog križa. kralja i kraljicu, te nakon sedam godina moljenja je dobio dobrenje i tri broda, Santa Maria, Ninja i Pinta, te posadu od 90 ljudi. Ukoliko si ikad odlučite čitati njegove brodske dnevnike, vidjet ćete da je često znao varati posadu i lagatim, te im govorio da se nalaze na netočnoj lokaciji, puno bliže Novog kontinentu nego što u stvarnosti jesu. Ipak uspio je doći do otočija koje je on nazvao San Salvador, Sveti Spasitelj.
I nakon ovog putovanja imao je još dva putovanja gdje je istraživao prostor oko otoka Kube. Zanimljivo je za njega što je on cijeli život bio uvjeren da je otkrio upravo Indiju, odnosno put do Indije. Te stanovništvo koje je tamo zatekao nazvao indijansima. U stvarnosti, Kolumbo nije otkrio indijance, odnosno indijice, kako ih je pravilno trebao nazvati.
Otkrio je narod koji se zvao Taino i koji živio na tom prostoru otoka koje je on kasnije nazvao Hispaniola. Idemo mi malo vidjeti kako su ljudi 16. stoljeća doživljavali Kolumba. S ovog jednog prikaza pokušat ćete mi izdvojiti kako to je prikazan Kolumbo. Što ima na sredstvu?
I sve ćete to zapisati u vlastite bilježnice. Nakon toga, kako su prikazani domoroci? Opet, kakva im je odjeća što drže u rukama? I po tri, što je to Kolumbo iz starog svijeta donio u novi svijet?
I za kraj bih vas pitala... Kad biste bili stanovnik Europe 16. stoljeća i da vidite ovakav jedan prikaz, kojom biste riječju opisali Kolumba? Što bi on bio? Bili li on bio velik, odvažan, pametan, osvajač, inteligentan? Što bi za vas Kolumbo bio ukoliko ga opisujete samo jednom riječju?
Nakon toga, na trenutak ćete zaustaviti ovu video lekciju da biste pročitali ova dva kratka izvora. Izvori govore o Kolumbovom otkriću u Hispanjole i o tome što je on tu vidio i što je tražio. Na vama je da u vaše bilježnice napišete kakav je bio stav prema domorodačkom stanovništvu i što to Kolumba zanima u Novom svijetu. Što on to želi pronaći u novom svijetu?
Kad to uradite, na poveznici koja vam se sada pojavila, pogledat ćete jedan crtani uradak, odnosno pogledat ćete priču o Kristoforu Kolumbu sve do njegove smrti. Pokušajte malo usporediti ova dva izvora s onim što je autor prikazao u crtanom filmu. I onda ćete mi u vaše blježnice vagnuti kakav je to Kolumbo uistinu bio. Je li Kolumbo bio pozitivna ili negativna povijesna ličnost? Za što god se odlučili, morate mi objasniti, odnosno obrazložiti zašto je on za vas ili pozitivna ili negativna ličnost.
Osim Kristopora Kolumba, jedan veliki istraživač, zahvaljujući kojim sigurno znamo da je zemlja okrugla, je Ferdinand Magellan. Ferdinand Magellan je uz potporu Španjolsko kralja dobio pet brodova. i 280 članova posade.
Na svoje putovanje krenuo je iz Španjolske uz obale Južne Amerike, sjetite se, Brazil je već poznat pošto ga je Cabral otkrio, da bi došao do ognjene zemlje i tu pronašao... Ulazi u veliki ocean kojemu je on dao ime Tihi ocean jer mu je bio izrazito tih i nije bilo pretjerano vjetra. Na kraju je preplovivši Tihi ocean došao do Filipina gdje je poginuo 1521. Od Filipina prema Španjolskoj nazad su se uputila dva broda, a u Španjolsku se vratio svega jedan brod i sam brod. Samo 18 članova poslade. Možemo zaključiti da biti pomorac, odnosno istraživač u to vrijeme uistinu nije bilo jednostavno i bilo je pitanje hoćete li na takvom jednom podvigu preživjeti i spasiti svoj život.
Ako mi sad malo pogledamo kakvi su to bili Portugalci, a kakvi su bili Španjolci u svojim osvajanjima, možemo vidjeti da su Portugalci na mjesta gdje su došli osnivali trgovačke ispostave. Bitna je bila isključiva trgovina. Kod Španjolaca je drugčija situacija. Španjolci žele rudna bogatstva.
Kad kažem rudna bogatstva mislim na zlato, srebro, diamante. Sve rude visoke vrijednosti. Da bi došao do rudnih bogatstava moraš nešto osvojiti.
U tom slučaju osvajači se zovu konkvistadori. Ti konkvistadori su uništili tri velika carstva koja su postojala na tim prostorima kad su oni došli. A riječ je o inkama, majama i aspecima. I sve to u želji za što to većim rudnim bogatstvima.
Preživjeli su samo oni prostori koji su bili dovoljno udržani. Udaljeni na dovoljno... velikoj nadmorskoj visini te ih osvajači nisu mogli dohvatiti, a jedan od njih je svakako i Makču Piču kojeg vidite na fotografiji priloženoj na vašim ekranima.
To su bile posljedice velikih geografskih okriča. Nestale su velike civilizacije maho zato što su ih ubili ili zato što su brodovima iz Europe donijete bolesti na koje indijanci nisu naviknuli. Trgovina se je prebacila sa sredozemlja na Atlanski ocean i na taj način propadaju oni trgovački gradovi Venecija i Dženova, a i sam Dubrovnik ubi primat u trgovini.
I nažalost, zbog plovitbe oko Afrike, Pomorci se sve to više zaustavljaju kako bi tu hvatali ljude da im budu robovi. Razvija se trgovina roblje. Ako promotrimo kato Afrike, najviše robova dovezeno upravo s ovih prostora.
koji su kasnije radili kao besplatna radna stvaga na plantažama u Americi. Vaš je zadatak sada promotriti grafikon koji se ovdje nalazi. Iz grafikona četiri.
ćete mi izdvojiti dvije stvari. Izdvojit ćete mi vremensko razdoblje najveće trgovine roblje i iz tog vremenskog razdoblja broj ljudi koji je prodan u roblje. Ponovit ću još jednom. izdvojiti vremensko razdoblje najveće trgovine roblje, znači u kojem vremenu je najviše ljudi prodan u roblje i koji je toj broj ljudi prodan u roblje. Još neke posljedice su geografskih otkrića, a to je dovoz velike količine zlata i srebra, te su se banke naglo obogatile, a također zbog otkrića novog kontinenta dolaze nam i nove neke nepoznate biljke.
Iz Europi u Ameriku prelaze biljke koje su ovdje i u Aziji, svi bile česte, dok iz Amerike dolaze biljke s kojima se europljani prvi put susreću, a jedna od njih je svakako i krumpir. Krumpir je biljka koja možemo reći spasila da matinca ogladi u dosta vremenskih razdoblja, isto tako i irce odgladi, a kad dolazi na ove prostore, u novinama se izdaju oglasi, odnosno načina koji će se krumpir saditi. Među ostalim pišu staviti da kumpiru se ne jede nikako niti lišće niti cvjeti.
te je jestiva samo gomoljika. To je nama danas moglo bi čak biti smiješno, ali ljudi onda nisu znali kako baratati s novim bitkama ni što od njih mogu očekivati. Za kraj, još ćete mi tri pitanja odgovoriti. Izdvojit ćete mi najmanje pet velikih geografskih otkrića i pomoraca koji su za njih odgovorni. Nabrojićete mi pet posljedica velikih geografija.
i izdvojit ćete one posljedice koje su po vama negativne posljedice. Navešćete koje su to i svojim dječjima pokušajte objasniti zašto su to bile negativne posljedice velikih geografskih otkrića. Ja se nadam da vam je bilo zanimljivo, da ste otkrili nešto novo o velikim geografskim otkrićima, Učenje te ugodan ostatak dana.
Hvala i doviđenja.