Dragi učenici, dobrodošli na Sat geografije u drugom razredu. Ja sam Suzana Nebeski-Hostić i danas ćemo raditi prirodno kretanje stanovništva. Na današnjem satu ćete naučiti kako analizirati natalitet, mortalitet, infantilni mortalitet, fertilitet, vitalitet i prirodnu promjenu. Čeka nas puno posla. Za današnji sat potrebni su vam bilježnica, atlas i kalkulator.
Prošli sad smo analizirali kretanje broja stanovnika u svijetu. O čemu ovisi broj stanovnika nekog područja? Ovisi o broju rođenih, broju umrlih, broju doseljenih i broju odseljenih.
Danas ćemo se baviti prirodnim kretanjem stanovništva, čije su glavne odrednice natalitet ili broj rođenih, imortalitet ili broj umrlih. One se mogu izraziti apsolutnim ili relativnim brojem. Apsolutne vrijednosti označavaju se velikim slovom. Primjerice, veliko slovo N je oznaka za broj rođenih.
A relativne vrijednosti ili stope označavaju se malim slovom. Naprimjer, malo slovo N je oznaka za broj rođenih na sto ili češće na tisuću stanovnika. Dakle, stope izražavamo u postocima ili promilima.
Oni su nam povijesti. pogodne kako bismo vrijednosti mogli uspoređivati na različitim prostornim razinama. Krenimo s natalitetom. Što je to fiziološki natalitet?
Fiziološki natalitet je maksimalno mogući natalitet, koji je bio karakterističan za jako dugo razdublje, kada je porast stanovništva bio izuzetno spor. Natalitet je morao biti vrlo visok iz razloga što je i smrtnost bila visoka i u protivnom se broj stanovnika ne bi povećavao. Fizijološki natalitet se maksimalno kreće do 50 ili 60 promila.
Danas ga gotovo nigdje u svijetu više ne bilježimo. Izdajamo sljedeće tipove nataliteta. Niski natalitet je do 15 promila godišnje, srednji 16 do 25 promila godišnje, a visoki viši od 25 promila godišnje. Što znači natalitet od 15 promila godišnje?
To znači da se na tisuću stanovnika rodi 15. rodjece. Formula po kojoj izračunavamo natalitet je malo slovo n, jer znamo da se stope nataliteta kao relativni brojevi izražavaju malim slovom. Dakle, malo n jednako veliko n, to je broj rođenih, apsolutni broj, primjerice, rodilo se...
50. rodjece. Veliko P je procjenjeni broj stanovnika sredinom godine. Radi se o procjeni jer popise stanovništva i točan broj stanovnika ne možemo znati za svaku godinu. To pomnožimo sa 1000 i dobijemo vrijednost u promilima. Promotrite tablicu kretanja stopa nataliteta u svijetu u razdoblju od 1950. do 2020. godine.
Što se događa sa stopama nataliteta u svijetu? Da li one rastu, padaju ili stagniraju? Odgovor zapišite u bilježnicu, jer će vam zaključak trebati u završnom dijelu sata.
Promotrite kartu kretanja stopa nataliteta u svijetu 2018. godine. Uz pomoć legende odgovorite na sljedeća pitanja. I odgovore zapišite u bilježnicu. Koji prostori imaju nizak natalitet? Koji prostori imaju srednji natalitet?
A koji prostor imaju visok natalitet? Imenujte ih. Promislite, utječe li razvijenost na stope nataliteta?
Ili možda stope nataliteta utječu na razvijenost? Natalitet je u direktnoj vezi s fertilitetom, a fertilitet ili plodnost ovisi o broju žena u fertilnom ili plodnom razdoblju. Plodnim razdobljem žene statistički se smatra razdoblje od 15. do 49. godine starosti. Opća stopa fertiliteta izračunava se po formuli malo n jednako broj rođenih kroz ukupan broj žena u fertilnom razdoblju puta 1000. Da bismo mogli uspoređivati podatke po različitim državama, najčešće upotrebljavamo ukupnu stopu fertiliteta ili Total Fertility Rate, koja označava broj rođene djece po ženi u fertilnom razdoblju. Ukupna stopa fertiliteta od 2.1, to je 2.56 djece po jednoj ženi, je potrebna za jednostavnu reprodukciju, odnosno rast stanovništva.
Ukoliko je ta stopa niža, broj stanovnika je više. neće rasti. Ukupna stopa fertiliteta u Hrvatskoj je 2018. iznosila 1,41, što je nedovoljno i za jednostavnu reprodukciju stanovništva.
Karta prikazuje stope fertiliteta u svijetu 2018. godine. Vaš zadatak je da uz pomoću legende odgovorite na sljedeća pitanja. Koji prostori imaju stope fertiliteta Ispod vrijednosti potrebnih za jednostavnu reprodukciju, dakle 2.15 ili 2.56 djece po jednoj ženi. Koji prostori imaju najviše stope fertiliteta? Dakle, označeni su najtamnijim bojama na karti.
U kojim prostorima možemo očekivati prirodni pad stanovništva s obzirom na prikazane stope fertiliteta? Možete se poslužiti i atlasom kako biste imenovali prostore i pripadajuće države. Mortalitet ili smrtnost je odredica prirodnog kretanja koja vrlo često ima najveći utjecaj na vrijednost prirodnog prirasta ili prirodnog pada.
Tipovi mortaliteta koje možemo izdvojiti u svijetu su vrlo niski, do 4 promila godišnje, niski, 4 do 6 promila godišnje, srednji, 6 do 12 promjela godišnje, visoki više od 12 promjela godišnje. Stopu mortaliteta izračunavamo po formuli malo m jednako broj umrlih kroz procjenjeni broj stanovnika sredinom godine puta 1000. Razmislite o čemu ovise stope mortaliteta. Ovise vjerojatno o životnim uvjetima, zdravstvenoj zaštiti, ali i o starosti stanovništva. Prikazana je tablica kretanja stopa mortaliteta u svijetu u razdoblju 1950. do 2020. godine.
Promotrite tablicu i odgovorite na pitanje. Što se događalo sa stopama mortaliteta u svijetu? Iz tablice je vidljivo da stope mortaliteta postupno padaju. Procjenjena stopa mortaliteta za 2050. godinu je 9,7 promila, dakle nešto veća. nego što je u zadnjih desetak godina.
Probajte odgovoriti na pitanje zašto stope stagniraju posljednjih 15 godina, a u budućnosti će i rasti. Stope mortaliteta u svijetu 2018. godine prikazane su na ovoj karti. Uz pomoć legende odgovorite na pitanje koji prostori imaju niski i vrlo niski mortalitet.
Koji prostori imaju srednji mortalitet, a koji prostori visoki mortalitet? Razmislite o razvijenosti država i usporedite ih sa stopama mortaliteta. Jeste li možda iznenađeni?
Imaju li sve razvijenije države niže stope mortaliteta? Infantilni mortalitet ili smrtnost dojenčadi označava broj umrle dojenčadi na 1000. živorođene djece. A dojenčari se smatraju djeca do navršene prve godine života.
Dakle, u infantilni mortalitet ubrajaju se umrla djeca do prve godine starosti života. To je direktna posljedica razvijenosti određenog prostora, zdravstvene zaštite i kvalitete života. Usporedite kartu infantilnog mortaliteta i kartu mortaliteta u svijetu i...
Pogledajte u čemu se razlikuju. Da li vam je infantilni mortalitet bolji pokazatelj razvijenosti od mortaliteta? Prirodna promjena je rezultat razlike broja rođenih i broja umrlih.
Pa razlikujemo prirodni pad i prirodni prirast. Prirodni pad. I u slučaju kada je natalitet Niži od mortaliteta, a prirodni prirast je kada je natalitet viši od mortaliteta.
Tipovi prirodne promjene su niski, prirodni prirast iznosi do 5 promjela godišnje, umjereni prirodni prirast 5 do 14 promjela, visoki prirodni prirast 15 do 20 promjela, te vrlo visoki prirodni prirast viši od 20 promjela. Prirodnu promjenu možemo izračunati na dva načina. Ukoliko imamo samo apsolutne brojke, onda ga izračunavamo po formuli pp, malo, jednako, broj rođenih minus broj umrlih kroz procjenjeni broj stanovnika sredinom godine puta 1000. Također se može izračunati s pomoću formule stopa nataliteta minus stopa mortaliteta. Pogledajte karte stopa nataliteta i stopa mortaliteta u svijetu i pronađite primjere država s niskim, umjerenim, visokim i vrlo visokim prirodnim prirastom. Primjere zapišite u bilježnicu.
Dijagram prikazuje prirodno kretanje stanovništva Hrvatske u apsolutnim brojivima. U razdoblju od 1948. do 2018. godine. Promotrite kretanje stopa nataliteta i mortaliteta te odredite razdoblja u kojima je bio prirodni prirast i kada je počeo prirodni pad stanovništva.
Vitalitet se izražava kroz vitalni indeks i to je broj živo rođenih na 100 umrlih stanovnika. Ukoliko je vitalni indeks veći od 100, možemo govoriti o prirodnom rastu, a ukoliko je manji od 100, o prirodnom prirastu. Pa provjerimo jeste li danas uspjeli ostvariti ishode analize odrednice prirodnog kretanja. Izračunajte stope nataliteta, mortaliteta, infantilnog mortaliteta i prirodne promjene te vitalni indeks za Hrvatsku 2019. godine uz pomoć sljedećih podataka.
Procijenjeni broj stanovnika sredinom godine je 4.015.128 stanovnika, broj živo rođenih je 36.135, broj umrlih 51.794, a broj umrle dojenčari 143. Možete zaustaviti video. Ako ste točno riješili, trebali ste dobiti sljedeće rezultate. Stopa nataliteta iznosi 8.9 promila.
Stopa mortaliteta 12,7 promjela, a prirodna promjena minus 3,8 promjela. Dakle, imamo prirodni pad. Kojim tipovima nataliteta, mortaliteta i prirodne promjene pripada Hrvatska? Pripada niskom natalitetu, visokom mortalitetu i niskoj prirodne promjeni, točnije ima prirodni pad.
Ako ste izračunali... Vitalni indeks koji iznosi 70.1, onda možete zaključiti da vrijednost vitalnog indeksa se ne osigurava po razbroja stanovnika Hrvatske prirodnom promjenom. Ako ste analizirali kartografske i tablične prikaze u ovoj prezentaciji, neće vam biti problem dopuniti sljedeće tvrdnje ili odrediti njihovu točnost ili netočnost.
Stope nataliteta u svijetu rastu ili padaju. Stope nataliteta niže su u razvijenim ili nerazvijenim državama. Ime kontinenta na kojemu žene u prosjeku rađaju najviše djece je, a ime kontinenta na kojemu žene u prosjeku rađaju najmanje djece je, porast stopa mortaliteta u svijetu u prvome redu posljedica pogoršanja životnih uvjeta ili starjenja stanovništva.
Nerazvijene zemlje mogu imati niže stope mortaliteta od razvijenih. Točno ili netočno? Naglasak je na mogu, što ne znači da ih imaju.
Nerazvijene zemlje imaju niže stope infantilnog mortaliteta od razvijenih. Točno ili netočno? Hrvatska ima prirodni pad stanovništva od sredine 80. godina 20. stoljeća. Točno ili netočno?
Vitamini indeks najviši je u Evropi. Točno ili netočno? Provjerimo točne odgovore. Stope nataliteta u svijetu padaju.
Stope nataliteta niže su u razvijenim zemljama. Ime kontinenta na kojemu žene u prosjeku rađaju najviše djeca jest Afrika, a ime kontinenta na kojemu žene u prosjeku rađaju najmanje djeca jest Europa. Poraz stopa mortaliteta u svijetu u prvome redu posljedica starenja stanovništva, jer životni ujeti se uglavnom svuda poboljšavaju.
Starenje stanovništva je najizraženije danas u razvijenim državama, a u budućnosti će to postati problem i kod nerazvijenih država. Nerazvijene zemlje mogu imati niže stope mortaliteta od razvijenih. Tvrdnja je točna iz razloga što zbog visokog nataliteta mnoge nerazvijene države imaju dosta mladog stanovništva, a među mladom populacijom je mortalitet niži nego među starom. Nerazvijene zemlje imaju niže stope infantilnog mortaliteta od razvijenih. To je netočno.
Stope infantilnog mortaliteta su direktna posljedica razvijenosti određenog prostora, prema tome nerazvijene države imaju više stope infantilnog mortaliteta. Hrvatska ima prirodni pad stanovništva od sredine 80. godina 20. stoljeća. Hrvatska ima prirodni pad, ali ne od sredine 80. godina. nego od početka 90. godina 20. stoljeća. Vitalni indeks najviši je u Evropi.
Tvrdlja nije točna, jer je vitalni indeks u Evropi najniži. Nadam se da ste uspješno ostvarili previđene ishode i do sljedećeg sata vas pozdravljam.