Coconote
AI notes
AI voice & video notes
Try for free
🏰
Njegoš i njegov doprinos Crnoj Gori
Aug 21, 2024
Junaški se crnom gorci brani
Uvod
Nakon smrti Petra II. Petrovića Njegoša 1851. godine, Crna Gora postaje sekularna država.
Novi vladar, Danilo, odbija da bude vladika.
Duhovno i moralno propadanje Crne Gore, ekonomski problemi.
Njegoševa kapela
Njegoš zapoveda podizanje objekta na Lovćenu šest godina pre svoje smrti (1845).
Objekat se naziva kapela ili crkva, ali ima karakteristike odbrambene kule.
Arhitekta ističe da ovaj tip objekta nije poznat u Crnoj Gori.
Slični objekti
Slični objekti koje je Njegoš zapovedio: Tablja (kula) i Biljarda (rezidencija).
Tablja je služila za odbranu Cetinjskog manastira.
Istorijski kontekst
Petar I. Petrović Njegoš bio značajan vladar, poznat po bitkama protiv Mahmud Paše Bušatlije.
Crna Gora postaje poznata u svetu po herojstvu.
Njegošev testament
Njegoš piše testament 1850. godine, u kojem ne traži sahranu na Lovćenu.
U testamentu se zalaže za duhovnu vlast Danila, ostavlja mu nasledstvo i imanje.
Ukazuje na važnost poštovanja testamenta.
Sahrana i prenos posmrtnih ostataka
Njegoš umire 19. oktobra 1851. godine i sahranjen je u dvorištu Cetinjskog manastira.
Knjaz Danilo, 1855. godine, odlučuje o prenosu Njegoševih posmrtnih ostataka na Lovćen.
Prvi pisni tragovi o želji za prenosom: Vuk Popović i pesma Serdara Đuka Sredanovića.
Manipulacije sa Njegoševim likom
Milorad Medaković 1882. godine piše da je Njegoš navodno tražio sahranu na Lovćenu.
Njegoš je bio protiv ideje sekularne vlasti koja je ignorisala njegovo pismo i volju.
Danilo i sekularizacija
Knjaz Danilo postaje sekularni vladar, preuzima vlast mimo Njegoševog testamenta.
Uvodi evropsku kulturu, svodi Crnu Goru na sekularnu državu.
Izgradnja mauzoleja
Kralj Aleksandar odlučuje da obnovi kapelu na Lovćenu kao mauzolej.
Ivan Meštrović je zadužen za dizajn, inspirisan mauzolejom u Halikarnasu.
Kroz decenije, objekat se menja, srušeni su raniji objekti.
Zaključak
Objekat na Lovćenu predstavlja mešavinu egipatske arhitekture i crnogorske tradicije.
Njegoš je bio simbol duhovne i nacionalne slobode, a manipulisanje njegovim imenom i željama dovelo je do istorijske konfuzije.
Potrebna je revizija i povratak pravim vrednostima i tradiciji.
📄
Full transcript