🏰

Njegoš i njegov doprinos Crnoj Gori

Aug 21, 2024

Junaški se crnom gorci brani

Uvod

  • Nakon smrti Petra II. Petrovića Njegoša 1851. godine, Crna Gora postaje sekularna država.
  • Novi vladar, Danilo, odbija da bude vladika.
  • Duhovno i moralno propadanje Crne Gore, ekonomski problemi.

Njegoševa kapela

  • Njegoš zapoveda podizanje objekta na Lovćenu šest godina pre svoje smrti (1845).
  • Objekat se naziva kapela ili crkva, ali ima karakteristike odbrambene kule.
  • Arhitekta ističe da ovaj tip objekta nije poznat u Crnoj Gori.

Slični objekti

  • Slični objekti koje je Njegoš zapovedio: Tablja (kula) i Biljarda (rezidencija).
  • Tablja je služila za odbranu Cetinjskog manastira.

Istorijski kontekst

  • Petar I. Petrović Njegoš bio značajan vladar, poznat po bitkama protiv Mahmud Paše Bušatlije.
  • Crna Gora postaje poznata u svetu po herojstvu.

Njegošev testament

  • Njegoš piše testament 1850. godine, u kojem ne traži sahranu na Lovćenu.
  • U testamentu se zalaže za duhovnu vlast Danila, ostavlja mu nasledstvo i imanje.
  • Ukazuje na važnost poštovanja testamenta.

Sahrana i prenos posmrtnih ostataka

  • Njegoš umire 19. oktobra 1851. godine i sahranjen je u dvorištu Cetinjskog manastira.
  • Knjaz Danilo, 1855. godine, odlučuje o prenosu Njegoševih posmrtnih ostataka na Lovćen.
  • Prvi pisni tragovi o želji za prenosom: Vuk Popović i pesma Serdara Đuka Sredanovića.

Manipulacije sa Njegoševim likom

  • Milorad Medaković 1882. godine piše da je Njegoš navodno tražio sahranu na Lovćenu.
  • Njegoš je bio protiv ideje sekularne vlasti koja je ignorisala njegovo pismo i volju.

Danilo i sekularizacija

  • Knjaz Danilo postaje sekularni vladar, preuzima vlast mimo Njegoševog testamenta.
  • Uvodi evropsku kulturu, svodi Crnu Goru na sekularnu državu.

Izgradnja mauzoleja

  • Kralj Aleksandar odlučuje da obnovi kapelu na Lovćenu kao mauzolej.
  • Ivan Meštrović je zadužen za dizajn, inspirisan mauzolejom u Halikarnasu.
  • Kroz decenije, objekat se menja, srušeni su raniji objekti.

Zaključak

  • Objekat na Lovćenu predstavlja mešavinu egipatske arhitekture i crnogorske tradicije.
  • Njegoš je bio simbol duhovne i nacionalne slobode, a manipulisanje njegovim imenom i željama dovelo je do istorijske konfuzije.
  • Potrebna je revizija i povratak pravim vrednostima i tradiciji.